Porezni stručnjaci smatraju da priča o porezu na banke u Hrvatskoj nije završena. U njihovim se krugovima naveliko priča da je Ministarstvo finacija odustalo od uvođenja poreza na aktivu banaka, ali da se da razmišlja da osnovica bude prihod banaka. “Ministar financija Ivan Šuker u petak je izjavio da Hrvatska čeka kakvo će biti rješenje u Njemačkoj. Znamo da njemačke vlasti namjeravaju osnovati fond za spriječavanje bankrota banka, dok cilj poreza za banke kod nas nije isti. Našoj Vladi je draži mađarski model koji spaša javne financije, a poseban porez bankama mogao bi poslužiti i za proračunski manjak za 2010. godinu”, smatra financijski stručnjak Vlado Brkanić, glavni urednik stručnog časopisa “Revizija, računovodstvo i financije”.

Kriza i pravednost
Gledajući načelno, hrvatski Ustav nema ograničenja za poseban porez na banke, tumači Brkanić. Prema njegovu mišljenju, država ga ima pravo uvesti u kriznim situacijama ili kada ocijeni da će time ispuniti načelo pravednijeg oporezivanja prema ekonomskoj snazi. “Ustavna načela kažu da je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, te da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Jednakost bi se ispunila ako bi sve banke bile obuhvaćene porezom, a pravednost je, pak, pitanje mjere oporezivanja. Taj porez ne bi smio biti toliko velik da ugrozi poslovanje banaka i zato osnovica ne bi smjela biti aktiva nego prihod u prethodnoj godini”, tvrdi Brkanić. Zanimljivo je da Brkanić ne isključuje opciju da Hrvatska dodatno oporezuje banke već ove godine. On navodi da je država nesporno samostalna u donošenju poreza, te da je bankarski sektor nekih logičnih intervencija vlasti dosad bio pošteđen. “Strane banke matice mogle su odobravati kredite svojim ”kćerima“ u Hrvatskoj po visokim kamatnim stopama, što je bankama ovdje bio trošak i na to nisu plaćale nikakav porez”, kaže Brkanić. Pojašnjava kako to znači da se novac mogao neoporezivo transferirati u inozemstvo. “Ministar financija imao je pravo regulirati najvišu dopuštenu kamatu na inozemne kredite, a ako bi bila veća mogla je biti oporeziva. Sada bi se, naknadnim oporezivanjem banaka, taj propust ministra ispravio”, zaključuje Brkanić. S time se slaže i Ivan Idžojtić, ovlašteni porezni savjetnik, no on smatra da bi bilo bolje da ministar iskoristiti zakonsku ovlast iz Zakona o porezu na dobit, o kojoj govori Brkanić, čime bi spriječio neoporezivi transfer dobiti – bilo kroz previsoku dužničku, ili prenisku vjerovničku kamatu, umjesto da Vlada predlaže po njemu nepravedni novi porez. Idžojtić kaže: “U Zakonu o porezu na dobit dana je ovlast ministru financija da odredi navedene kamatne razine, a pravilnikom je riješeno i što će biti ako ministar to ne učini. U tom slučaju, te kamatne stope će biti na razini eskontne stope HNB-a, koja je već godinama 9 posto. To znači da, kad se banke zadužuju u inozemstvu i plaćaju kamate po stopi većoj od 9 posto, iznos kamate iznad te stope bit će porezno nepriznat rashod. Da je ta stopa manja bio bi veći porezno nepriznati rashod i manji transfer dobiti.” Inače, Idžojtić smatra da uvođenje specifičnog oblika izravnog oporezivanja banaka, kako na aktivu tako i na prihod, nije napredak nego veliki korak nazad, jer bi porezni susav u oba slučaja postao nepravedniji.

Strah od erozije imovine
“Taj oblik poreza, ako se oporezuje aktiva, je rigidni oblik imovinskog poreza. Ekonomsko-politički je nepravedan i protivan je modernim sustavima oporezivanja. Primjeren je situacijama kao što je rat ili kriza javnih financija. Kod njega je iznimno važno razdoblje trajanja, a u pravilu je to kratki rok”, kaže iIdžojtić i napominje da je važan i intenzitet da ne bi došlo do erozije imovine ispod razine potencijala nužnog za buduću obnovljivost. “Primjerenije je zato, ako se baš mora, uvesti porez na prihod bankama, ali to bi onda bio ekstra porez na dobit, što znači da se ne bi oporezivao porast neto imovine nego inicijalna imovina”, kaže on. Idžojtić tvrdi da je utješno što bi u sustavu oporezivanja prihoda banaka bilo moguće osloboditi plaćanja tog poreza banke u gubicima, a to bi ga još više približilo dodatnom porezu na dobit.

Uzeti od ‘bogatih’

Kamate opravdanje za porez
Vlado Brkanić poručuje kako se uvođenje posebanog porez na banke može opravdati i time što bi se njime uzelo od onih koji su kroz visoke kamate ostvarili visoke prihode. “Kamate u drugim zemljama i zemljama matica banaka su mnogo niže nego kod nas, a to banke pravdaju višim rizicima poslovanja u Hrvatskoj. No, mislim da su kamate više od razine rizika”, zaključuje on.

Ustav ne ograničava uvođenje posebnog poreza na banke
Vlado Brkanić, financijski stručnjak

Porez na aktivu je ekonomski i politički nepravedan i protivan modernim sustavima oporezivanja
Ivan Idžojtić, porezni savjetnik

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti