U vrijeme glavne turističke sezone i prateće pojačane potrošnje Porezna uprava obično provodi i pojačane nadzore izdavanja računa i evidentiranja prometa. Oni su u tijeku od sredine lipnja i potrajat će do sredine rujna, a iz Središnjeg ureda Porezne na čelu s ravnateljem Božidarom Kutlešom prošli su tjedan objavili da se krenulo i s novim pojačanim kontrolama – ovaj put u građevinskom sektoru.

Pod povećalom poreznika od kolovoza do kraja listopada bit će građevinski poduzetnici u visokogradnji, tj. u djelatnosti građenja stambenih i nestambenih zgrada. U fokusu su im obračunavanja i prijavljivanja poreza i drugih javnih davanja te vođenja poslovnih knjiga, a glavni naglasak je na obračunu plaća radnicima. Kao i obično, kao cilj tih aktivnosti i tom slučaju PU navodi “otkrivanje poreznih obveznika koji evidentno i sustavno krše porezne propise te zaštita i omogućavanje nesmetanog poslovanja urednim poreznim obveznicima”, a provodit će se, kažu, “ciljano, na temelju prethodno provedene analize rizika”.

Građevinski sektor jedan je od onih koji su u uvjetima rastuće potražnje i manjka domaće radne snage proteklih godina najviše posezali za uvozom radnika. Primjerice, ove godine do kraja srpnja za tu su djelatnost izdane 32.833 dozvole ili blizu 30 posto ukupnog broja. Već duže vrijeme u javnosti se vezano uz nju često propituje i pitanje plaća.

Silvana Zovko Marić, pomoćnica ravnatelja PU iz Sektora nadzora, kaže kako se odabir poreznih obveznika za nadzor obavlja kroz analizu rizika, a na temelju svih raspoloživih podataka kako iz baza s kojima raspolaže Porezna uprava tako i iz drugih (vanjskih) izvora. “Ovisno o rezultatima tih analiza, uočenih pojavnosti, zahtjeva drugih tijela, zakonskih izmjena, strateških ciljeva i akcijskih planova Vlade, kao i mogućih drugih razloga, nadzorne aktivnosti provode se ciljano u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona, zakona kojim se uređuju pojedine vrste poreza, doprinosa i drugih javnih davanja te drugim propisima”, objašnjava.

Dodaje i kako se u provođenju nadzora obračuna plaća radnicima provjerava pravilnost i pravodobnost obračunavanja, prijavljivanja i uplaćivanja proračunskih prihoda sukladno Zakonu o minimalnoj plaći, kao i kao i važećim kolektivnim ugovorima za graditeljstvo.

Prihodi 15,3 milijardi eura

Prema nedavnoj Fininoj analizi godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika u djelatnosti građevinarstva lani je poslovalo gotovo 23,6 tisuća poduzetnika koji su zapošljavali 127,7 tisuća osoba (s tim da broj osiguranika u evidenciji HZMO-a premašuje 150 tisuća), a najveći broj ih se bavi gradnjom zgrada. Na razini cijelog sektora prihodi su porasli s 13,5 na 15,3 milijarde eura, dok je iskazana dobit u odnosu na prethodnu godinu pala sa 831 na nepunih 788 milijuna. Ministar Branko Bačić nedavno je rekao kako više od 68 posto poduzetnika u graditeljstvu posluje s dobiti.

Prosječna plaća u građevinarstvu uobičajeno je ispod prosjeka za ukupno gospodarstvo, lani je u tom sektoru iznosila 1054 eura neto, s tim da je u visokogradnji, gdje je u pravilu niža, prosječan neto bio 987 eura. U odnosu na 2023. to je značilo dvoznamenkast postotni rast koji odražava i porast iznosa propisane minimalne plaće. Rast minimalca (na 970 eura bruto) ove je godine umnogome zaslužan i za daljnji rast prosječne plaće, na 1068 eura za prvih pet mjeseci, ali u gradnji zgrada prosjek je i dalje za približno četvrtinu niži od ukupnog na razini RH.

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Hibridni razvoj

Učinkovitost više nije dovoljna: novi hibridni sustavi moraju se prilagođavati stvarnim uvjetima vožnje

Međutim, to nije slučaj kad se promatraju prosječne plaće u vodećim kompanijama. Primjerice, prema podacima Finina servisa info.Biz, u koprivničkoj tvrtki Radnik prosječna neto plaća u 2024. iznosila je 1625 eura, u Kamgradu nepunih 1500 eura, u GIP-u Pionir 1773 eura…

Takvi primjeri razmjerno su “popravili” sliku plaća u toj branši, ali to znači i da je među ukupno više od 23 tisuće poduzetnika u graditeljstvu mnogo onih kod kojih su bile niže od prosječne, odnosno u kojima je većina radnika bliže minimalcu. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel reći će s tim u vezi kako u graditeljstvi je čak 70 do 80 posto radnika na plaći drugog od deset platnih razreda.

Državna statistika, doduše, pokazuje da je u tom sektoru prosječan iznos neoporezivih isplata, povrh samih plaća, veći od prosjeka na razini svih djelatnosti. Na primjer, kod onih koji su ih primili za svibanj bio je 185 eura, a kad se računaju svi zaposleni u sektoru, neoporezivi primitak iznosio je prosječno 114 eura.

Sivo tržište

Realno je očekivati da će i fokus poreznika u nadzoru biti ponajprije na poduzetnicima s većim udjelom zaposlenih na minimalne plaće.

Dragutin Kamenski, prvi čovjek Kamgrada, jedne od vodećih kompanija u građevinskom sektoru, kaže kako pozdravlja sve mjere i kontrole usmjerene na smanjenje sivog tržišta i nelojalne konkurencije te osiguranje ravnopravne tržišne utakmice. Pojave neplaćanja svih propisanih obveza ne smatra specifičnošću samo u građevinskom sektoru, ali kontrole evidencije radne snage i načina obračuna plaća svakako drži korisnima, a nada se, i da nadležna tijela za to imaju odgovarajuće resurse.

Jedan od najglasnijih zagovornika uvođenja više reda i unaprjeđivanja prava radnika u građevinarstvu, čelnik Radnika Mirko Habijanec, često ističe važnost kontrole provedbe kolektivnih ugovora. To, uz ostalo, smatra važnim i u kontekstu javne nabave. “Mi kvalificiranog radnika prijavljujemo na 1300-1400 eura, dok neki ponuditelj obračunava poreze i doprinose na plaću od 970 eura. Kako je to moguće?”, rekao je nedavno u intervjuu za Construction.hr.

Usporedbom prijave potrebne stručne spreme pojedinog radnog mjesta s obračunatom plaćom sukladno grupama složenosti iz KU-a moguće je, kaže, sistemski uspostaviti i provesti kontrolu (ne)poštivanja obveza isplata ugovorene plaće. U naredna dva i pol mjeseca ti će parametri zacijelo biti i predmetom “češljanja” poreznika.