Godine 1900. jedan je poljoprivrednik mogao hraniti četiri osobe. U 2012. jedan je poljoprivrednik već hranio 129 ljudi. Kako proizvesti dovoljno hrane globalno je pitanje koje se tiče svih nas i upravo zato svake godine 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane.

Zbog faktora poput urbanizacije, erozije tla, širenja pustinja i klimatskih promjena, broj obradivih površina se smanjuje, a svjetska populacija i dalje nastavlja rasti. Do 2050. očekuje se da će svjetska populacija dosegnuti rast od dodatne tri milijarde ljudi. Istovremeno, očekuje se da će se obradiva površina po glavi stanovnika smanjiti za oko 17%, što znači da ćemo na manje zemlje nego što imamo sada, morati proizvoditi još više hrane, nego što je trenutno proizvodimo. Proizvodnja hrane morat će se povećati za 60% ako do 2050. želimo prehraniti planet.

U isto vrijeme, na Svjetski dan hrane aktualiziraju se i pitanja neravnomjerne raspodjele hrane u svijetu, kao i potreba za podizanjem svijesti o bacanju hrane. Čak trećina ukupno proizvedene svjetske hrane, dovoljno da prehrani 3 milijarde ljudi godišnje, baca se u procesu proizvodnje ili jednostavno završi u kanti za smeće. U toj statistici ni Hrvatska nije iznimka, koja godišnje baci oko 380.000 tona zdravstveno ispravne hrane.

Mali poljoprivrednici osobito će činiti veliku ulogu u prehrani svijeta s obzirom da čak 50 % ukupne poizvodnje hrane u svijetu čine mali poljoprivrednici, dok je njihov broj u Hrvatskoj također velik: preko 80% poljoprivrednih zemljišta u Hrvatskoj manja su od 10 ha. Kako bi se mali poljoprivrednici mogli razvijati, Bayer je razvio individualiziran pristup svakom poljoprivredniku kroz program Forward Farminga, a uz pomoć digitalizacije, mali poljoprivrednici neće morati ulagati ni u skupu mašineriju da bi primjenili zaštitu usjeva, što će im omogućiti da ulažu manje, ali proizvode više i održivije.