Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je Registar neporeznih davanja 2016., s podacima o 547 nameta koje moraju plaćati poduzetnici i građani, a koji stvaraju ukupno opterećenje od 9,3 milijardi kuna (2,8% BDP-a).  

Iz Ministarstva podsjećaju kako je Vlada osnovala Međuresorno povjerenstvo, u čijem radu sudjeluju i predstavnici poslovnog sektora, čija je zadaća predložiti smanjenje tih davanja ili njihovo ukidanje, kao dio reforme poslovne klime. S izradom Registra pohvalila se potpredsjednica Vlade i ministrica  gospodarstva Martina Dalić. "Registar je osnovan za rezanje raznih parafiskalnih nameta. Sada imamo bazu podataka, popisali smo namete i stvorili osnovu za njihovo smanjivanje. Krajnji je cilj smanjivanje parafiskalnih nameta između 20 i 30 posto u tri godine. Pred nama je proces usklađivanja i pregovaranja među resorima, kako bismo otpočeli proces rezanja. Želimo poboljšati uvjete poslovanja smanjivanjem normiranosti i reguliranosti. Propisi se često preklapaju, stvaraju nerazumne i nelogične obveze zaostale iz drugih vremena i primjerenije nekom drugom sustavu", rekla je Dalić.

U registru su i naknade koje pružatelji profesionalnih usluga moraju plaćati strukovnim komorama, poput upisnina.  "Već se zna da će biti smanjenja naknada za općekorisne funkcije šuma, a industrije poput IT-a bit će oslobođene turističkih članarina. O koliko se zahtjevnom poslu radi govori i činjenica da za provedbu našeg akcijskog plana moramo izmijeniti šest zakona i 15 pravilnika", rekla je Dalić. Prema podacima iz Registra, poduzetnici su lani najviše, 724 milijuna kuna, platili za naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.  Slijede naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra (689 mil. kuna), naknada gospodarenja otpadnom ambalažom i povratna naknada (517 mil.), naknada za uređenje voda (488 mil.) i naknada za korištenje voda (210 mil.).

Registar sadrži i neke živopisne naknade i pristojbe, poput naknade za kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, od koje je lani naplaćeno 30-tak tisuća kuna, naknade za troškove ispisa rezultata i slanje poštom, što je stajalo oko pola milijuna kuna, naknada za pravo uporabe adresa i brojeva, od koje se u proračun slilo 23 milijuna kuna…

"Novi Registar pokazuje alarmantne podatke o iznosima naknada koje su poduzetnici i građani dužni plaćati", komentirao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a i dodao: "Sama brojnost nameta navodi na zaključak da je njihov nastanak i iznos dosad bio nekontroliran i neupravljiv proces. Svaki od ovih nameta ne predstavlja sam po sebi samo financijsko opterećenje, nego i administrativne obaveze koje poduzetnicima uzimaju iznimnu količinu vremena i resursa. Time gube na konkurentnosti jer se nemaju prilike posvetiti poslovanju tvrtke." Martine Dragičević, direktorica za regulatorne poslove i EU fondove iz VIPnet-a na tu temu kaže: "Telekomunikacijski sektor jedan je od onih koji osjeća takav teret te bi njegovo smanjenje dovelo do dodatnih investicija i porasta konkurentnosti te razvoja broadbanda. Namet koji najviše pogađa sektor su visoke naknade za radijske frekvencije te administrativne naknade koje se plaćaju prilikom gradnje mreže."