Idući Popis stanovništva u Hrvatskoj bit će četvrti od njezine samostalnosti i ujedno prvi koji se neće provoditi samo terenski. Prva faza provedbe, od 1. do 10 travnja 2021., predviđa upravo samopopisivanje korištenjem popisnog upitnika u elektroničkom obliku putem sustava e-Građani. Potom od 16. travnja do 7. svibnja slijedi druga, terenska faza, u kojoj će popisivači kroz intervjue (uz pomoć elektroničkih uređaja) prikupljati podatke o osobama koje se nisu samostalno popisale. U tom razdoblju će se provesti i kontrola podataka prikupljenih samostalnim popisivanjem.

To su neki dijelovi nacrta prijedloga zakona o popisu stanovništva 2021. koji je u javnu raspravu proslijedio Državni zavod za statistiku kao glavni nositelj projekta popisa. Zakon bi trebao u hitnom proceduru jer na razini EU države članice do kraja 2019. trebaju definirati “referentni trenutak popisa”.

DZS u obrazloženju navodi i da bi provedba popisa u konačnici kroz tri godine trebao stajati nepunih 180 mil. kuna. Najveći dio otpada na poslove u nadležnosti DZS, a najveći iznos osigurat će se u proračunu 2021. godine. Uz broj i prostorni raspored stanovništva, cilj je popisa utvrditi i osnovna demografska, obrazovna, migracijska, ekonomska i druga obilježja stanovništva, kao i obilježja kućanstava i stanova.

Osim za analizu stanja, rezultati popisa koriste se i za analiziranja promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja. Iako se popisi u pravilu provode svakih deset godina, smjernice i preporuke Eurostata idu u smjeru da članice EU stvore preduvjete da nakon Popisa 2021. ključne demografske podatke dostavljaju Eurostatu na godišnjoj razini.