Iako se znatno više od svojih prethodnika približila regulaciji pomorskog dobra koja bi uskladila javni i gospodarski interes, Kukuriku koalicija po svemu sudeći neće uspjeti donijeti novi Zakon o pomorskom dobru, koji je ljetos pušten u proceduru, ali ipak prekasno. Naime, iako je najnovija od brojnih verzija Zakona do sad najprihvatljivija struci i gospodarstvu, kako doznaje Poslovni dnevnik, zbog nekolicine spornih točaka Zakon neće proći na prvom čitanju u Saboru ovih dana, a za nastavak procedure neće biti vremena jer će se prije toga zbog parlamentarnih izbora raspustiti Sabor.

Šteta, kažu struka i poduzetnici, jer se tim zakonom trebala regulirati gospodarska aktivnost više od trećine površine zemlje, i bez uvođenja reda u sustav milijune eura gube i ulagači i država. I jedni i drugi očekuju izbore kako bi znali kod koga će lobirati za nastavak procesa. Kako kaže Branko Kundih, konzultant i osnivač portala Hrvatsko pomorsko dobro, radi se o najkompleksnijem i najzahtjevnijem zakonu hrvatskog pravosuđa.

"Taj zakon regulira niz pitanja, od lučkog sustava do turističke djelatnosti, plaža, desetak tisuća privezišta, sidrišta, i rješava sudbinu gospodarskih subjekata u više od trećine površine Hrvatske, i nevjerojatno je da još nije donesen, unatoč obećanjima i nastojanjima. Aktualna verzija zakona, za razliku od prethodnih, ima dobrih rješenja, no i dalje je podnormirana i sadrži kontradiktorna rješenja, te ne bi bilo dobro da prođe u prvom čitanju. Bilo bi najbolje nastaviti proces, provesti široku javnu raspravu koja je u uvoj verziji izostala, te doraditi Zakon", kazao nam je Branko Kundih, ne želeći ulaziti u detalje zbog složenosti teme.

U organizaciji portala upravo na tu temu uoči saborske rasprave sutra će se u Rijeci održati stručni savjetovanje na kojem se očekuju novi konkretni prijedlozi i primjedbe na zakonsko rješenje. Kako je poznato, zakonom se između ostalog propisuje nadležnost lokanih jedinica u utvrđivanju granica pomorskog dobra, postupak dodjele koncesija na pomorskom dobru usklađuje se sa Zakonom o koncesijama, uvodi se institut koncesije na zahtjev, definiraju morske plaže, sidrišta i privezišta, utvrđuju pitanja nasipavanja mora. Aktualnim prijedlogom uvodi se pravo velikim gradovima na osnivanje gradske lučke uprave, uvode se lučki redari te uređuje  pitanje pretvorbe na pomorskom dobru.  Kako su isticale na prethodnoj javnoj raspravi, turističkim kompanijama najvažnije je da se zakonom poveća isplativost odnosno profitabilnost ulaganja, te spriječi pad kvalitete usluge s ulaskom novih kocesionara s eventualnom neprikladnom ponudom, pa tako i rušenje cijena.

Vlasnici koncesija odnosno poduzetnici tvrde kako je ekipa Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture uvažila dobar dio njihovih primjedbi iz javne rasprave održane na temelju prethodne verzije zakona, te su tako uvedene koncesije na zahtjev, mogućnost produljenja trajanja koncesije na jednu trećinu ugovora, ukinut je varijabilni dio koncesije, što bi povećalo transparentnost poslovanja vlasnika koncesija koji su se nerijetko koristili neprihvatljivim metodama da prikažu manji prihod.  Iako ih je nova verzija ugodno iznenadila, nautičare još uvijek brine nekoliko spornih rješenja koja, kako se njima čini, štite lokalne interese te narušavaju tržišnu utakmicu.

U udruženju marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori neka rješenja čak drže protuustavnim. "Žalosno je da se taj zakon tako dugo donosi, i šteta je što se po svemu sudeći neće u ovom mandatu dotjerati do prihvatljivog rješenja. Ostalo je još nekoliko važnih pitanja koja još treba riješiti kako bi se prije svega zaštitila tržišna utakmica", ističe Sean Lisjak, predsjednik Udruženja.  U Udruženju upozoravaju da prijedlog Zakona ne isključuje mogućnost prava na stalni vez u komunalnom dijelu luke otvorene za javni promet vlasnicima plovila koji imaju prebivalište izvan područja jedinice lokalne samouprave, te smatraju da je navedena mogućnost u suprotnosti sa Ustavom.

Također, protuustavnim drže odredbu da komunalne luke mogu imati nautički dio, u kojem je moguće zimovanje, jer ističu da je time gotovo izjednačena funkcija nautičkih dijelova i luka otvorenih za javni promet s funkcijama luka nautičkog turizma, nosamo u dijelu koji govori o pravima, ali ne i obavezama navedenih luka. Poduzetnike u turizmu i dalje muči visina koncesija na zahtjev, odnosno diskriminacija dijela gospodarskih subjekata. "Ima dosta nejasnoća u dijelu zakona koji se bavi vlasničkim odnosima i pretvorbom, a u prvom dijelu zakona ističe se par odredbi koje nikako ne možemo prihvatiti.

Samo kad su u pitanju turističke djelatnosti, koncesijska naknada ne može biti niža od trostrukog iznosa prosječne koncesijske naknade u prethodnom ugovoru, što je diskriminacija koju ne razumijemo. Također, problematična je odredba prema kojoj se iz opće upotrebe može isključiti samo 30 posto plaže. Ja sam prvi koji je protiv zatvaranja plaža, no u nekim slučajevima kampova koji se nalaze izvan naselja takvu odredbu teško je provesti, i smatramo da treba uvesti iznimku uz suglasnost lokalne uprave", kaže Tihomir Nikolaš, predsjednik Kamping udruge Hrvatske (KUH).

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo