Saniranje službenih odlagališta komunalnog otpada pokazalo se kao dugotrajan posao, koji može trajati i desetak godina. Razlog tome je složenost postupka pripreme i provedbe sanacije u uvjetima kontinuirane uporabe odlagališta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, ali i nedostatak potrebnog novca za provedbu zahvata.

Do sada je u Hrvatskoj od 301 službenog odlagališta komunalnog otpada sanirano tek nešto više od trećine – njih 120. Građevinski radovi izvode se na 44 odlagališta, dok se za 137 odlagališta priprema potrebna stručno-tehnička dokumentacija.  Iako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 1,6 milijardi kuna sufinancira sanaciju 299 odlagališta, jedinicama lokalne samouprave često je teško osigurati ostatak ukupne investicije procijenjene na oko 2,9 milijardi kuna. Kako bi gradovima i općinama dodatno olakšao financiranje, novim izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava uvedena je mogućnost povećanja postotnog učešća Fonda za projekte sanacije odlagališta otpada, i to s 40 posto na 60 posto, s 60 posto na 75 posto i s 80 posto na 90 posto.

Na ovaj način želi se rasteretiti gradske i općinske proračune i maksimalno ubrzati sve sanacije. Investicije nekih sanacija premašuju godišnje proračune pojedinih jedinica lokalne samouprave pa je njima nemoguće financijski pratiti projekt. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i sa stručne strane pomaže jedinicama lokalne samouprave kako bi se projekti sanacije što kvalitetnije pripremili i proveli u skladu s važećim propisima.S obzirom da se sva odlagališta moraju zatvoriti do konca 2018. godine planirana je i kandidatura nekih projekata sanacije odlagališta za sufinanciranje iz europskog kohezijskog fonda. S pripremom dokumentacije najdalje je odmaknuo Grad Osijek te im je upućen poziv za prijavu za EU sufinanciranje za sanaciju odlagališta Filipovica.

Projekt je vrijedan više od 9,5 milijuna kuna, i ukoliko projektna dokumentacija zadovolji tražene kriterije, iz europskih fondova može se osigurati čak 85 posto nepovratnih sredstava, dok će ostatak sredstava dobiti iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.  Ministar  Zmajlović u nekoliko je navrata isticao da su odlagališta jedan od ključnih dijelova sustava jer da samo usklađeno i sanirano odlagalište predstavlja stvarni motiv jedinicama lokalne samouprave da uvedu primarnu selekciju i naplatu po količini i u konačnici smanje količine odloženog otpada. Akcijom Velika čistka koju je ministarstvo započelo prošle godine ministar je poručio svima da nema više toleriranja i da se zakoni moraju poštivati.

Pravni savjetnik

Zašto više ne mogu odložiti glomazni otpad ispred kuće, što sad da radim s njim?
Dosadašnji uobičajeni pristup kojim se glomazni otpad nekontrolirano odlagao na javnim površinama dovodio je u opasnost zdravlje ljudi i imao štetan utjecaj na okoliš. U takvom se otpadu često nalazio opasan otpad, poput elektroničkih uređaja i akumulatora, ali i otpad koji se može ponovo iskoristiti ili reciklirati. Besmisleno je, i zakonom zabranjeno, odlaganje takvog otpada bez prethodne obrade na odlagališta. Izdvajanjem i obradom korisnog i opasnog otpada iz glomaznog otpada smanjit će se odlaganje otpada na odlagališta i osigurati nove sirovine. Da bi se to postiglo gradovi i općine na svom području moraju osigurati odvojeno prikupljanje glomaznog otpada. To se može provesti putem spremnika na javnim površinama koji će se postaviti prema utvrđenom rasporedu, besplatnim odlaganjem glomaznog otpada u reciklažna dvorišta i na način da se građanima osigura odvoz glomaznog otpada na poziv, uz određenu naknadu. Na koji je način u ovom trenutku organizirano sakupljanje glomaznog otpada možete saznati u komunalnoj tvrtki koja djeluje na Vašem području. U cilju stvaranja što manje količine otpada u glomazni otpad bi se trebalo odložiti samo onaj otpad koji nije moguće drugačije iskoristiti.

Što da radim sa štednim žaruljama kada se istroše i gdje da ih odložim?
Otpadne štedne žarulje spadaju u posebne kategorije otpada. Nazivaju se posebnima jer sadrže korisne sirovine, poput perilice čiji su dijelovi iskoristivi,  ili sadrže opasne tvari, poput štedne žarulje ili baterija, pa se s njima treba postupati na propisani način. Žarulje spadaju u kategoriju električni i elektronički otpad, odnosno EE otpad, za koji su propisana pravila za zbrinjavanje kako ne bi završili u miješanom komunalnom otpadu, odnosno na odlagalištu. Žarulje, kao i neki drugi  EE otpad, možete predati u trgovinu prilikom kupovine nove štedne žarulje ili ih možete odložiti u posebne spremnike u reciklažnim dvorištima. Možete ih predati i ovlaštenom sakupljaču zajedno s ostalim EE otpadom, a podatke o broju telefona i načinu predaje možete pronaći na web stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost www.fzoeu.hr , na web stranici ovlaštenih sakupljača www.ee-otpad.com ili pozivom na besplatni broj 0800 444 110. Nakon preuzimanja otpadne štedne žarulje završavaju kod ovlaštene osobe za oporabu takvog otpada, a oporaba uključuje recikliranje svih dijelova koji su za to pogodni i ispravno zbrinjavanje dijelova koji se ne mogu reciklirati.

Tko organizira prikupljanje i zbrinjavanje ambalaže pesticida?
Ambalaža koja sadrži ostatke pesticida svrstava se u kategoriju opasnog otpada. Zbog toga je i način zbrinjavanja takve ambalaže specifičan i podliježe praćenju već prilikom stavljanja u promet takvih proizvoda. Naime, prema odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, prilikom stavljanja proizvoda na tržište RH, proizvođači odnosno uvoznici pesticida dužni su voditi evidenciju i plaćati naknadu za ambalažu stavljenu na tržište. Osim toga proizvođači i uvoznici pesticida moraju na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje otpadne ambalaže onečišćene opasnim tvarima i korištenje njezinih vrijednih svojstava predajom ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje takve ambalaže. Način na koji će obvezu ispuniti nije propisan, a na osnovu nadzora inspekcije zaštite okoliša proizlazi da se onečišćena otpadna ambalaža organizirano prikuplja u okviru Udruge proizvođača i zastupnika za zaštitu bilja – CROCPA i zbrinjava izvozom. Stupanjem na snagu Zakona o održivoj uporabi pesticida detaljnije je propisano rukovanje pesticidima, skladištenje i postupanje s ambalažom pesticida i ostacima u ambalaži u poljoprivrednim ljekarnama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost