Otkako smo dio velike EU obitelji, naši poljoprivrednici u svojoj misiji proizvodnje hrane moraju biti i u skladu s okolišem te klimatskim promjenama, moraju poštovati prirodu i njenu ravnotežu bilo da je o flori ili fauni riječ. Jer, okoliš je javno dobro, a poljoprivrednici, osim što su nezamjenjivi u proizvodnji hrane, upravljaju najvažnijim prirodnim resursima – tlom, vodom i zrakom.

Kao i sve drugo, EU je kroz svoju Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i to detaljno uredila – mnogo i strogo zahtijeva od poljoprivrednika vezano uz okoliš, ali mu zato i izdašno daje. I to tako što mu za zaštitu i poboljšanje okoliša na gospodarstvu pri prihvaćanju metoda uzgoja koje nadilaze obvezne zakonske zahtjeve plaća povećane troškove ili izgubljeni prihod u usporedbi s uobičajenom poljoprivrednom proizvodnjom.

Tako primjerice, za pilot-mjeru zaštite lepitra, ovisno o njegove četiri vrste, može dobiti 274 do 362 eura po hektaru, piše Glas Slavonije.

Poljoprivrednik Ivan Klasnić iz Slavonskog Kobaša, u Brodsko-posavskoj županiji, upoznat je s EU mjerama vezanima uz okoliš, no i skeptičan u opravdanost nekih podmjera, kao što je zaštita leptira.

– Ispada da je bolje i isplativije paziti na leptire nego se baviti poljoprivredom – kaže Klasnić.