Prije nego li Vlada na današnjoj sjednici utvrdi temelje za izradu proračuna za iduću godinu, za Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2010. do 2012 godine, nastojat će dobiti i potporu socijalnih partnera. Naime, taj će dokument Ministarstva financija uoči sjednice biti jedina tema Gospodarsko socijalnog vijeća čiji bi se predstavnici trebali izjasniti podržavaju li smjer Vladine proračunske politike u idućoj godini, a koji bi u osnovi značio blago smanjenje rashoda državnog proračuna uz istovremeno također blago povećanje prihoda.

Smanjeni rashodi
Prema dostupnim informacijama ministar financija Ivan Šuker predložit će da ukupni rashodi državnog proračuna budu na razini od 120,4 milijarde kuna, pri čemu se na rashode poslovanja proračunskih korisnika odnosi 118,5 milijardi kuna. To znači da bi se ukupni rashodi u odnosu na rashode predviđene zadnjim ovogodišnjim rebalansom smanjili za 151,7 milijun kuna. Na taj način njihov udio u BDP-u, koji bi prema projekcijama Ministarstva financija u idućoj godini mogao rasti za 0,5 posto, smanjio sa ovogodišnjih 35,9 na 34,7 posto. Ukupni prihodi bi prema projekcijama Vlade trebali rasti za 1,7 posto u odnosu na ovogodišnji plan, što znači da se povećali za 1,8 milijardi na ukupno nešto više od 113 milijardi kuna. Uz očekivani rast gospodarstva, uporište za takvu vrstu očekivanja Ministarstvo financija nalazi i u mjerama koje su pratile ovogodišnje rebalanse, a prvenstveno povećanje poreza uslijed čega bi prihod od PDV-a bio za nešto više od jedne milijarde veći nego u ovoj godini. Time bi ukupan očekivani prihod od PDV-a bio gotovo 38 milijardi kuna. Iz tih osnovnih projekcija prihoda i rashoda proizlazi deficit državnog proračuna od 2,1 posto BDP-a, dok će ukupan manjak biti 2,3 posto.

Materijalni rashodi
Kada je riječ o rashodovnoj strani proračuna značajne promjene trebale bi se dogoditi u području politike subvencija. Ukupno za njih se predviđa 6,2 milijarde kuna što znači da bi se smanjile za 826 milijuna kuna, a i dalje će se glavnina tog iznosa u usmjeravati u poljoprivredu i Hrvatske željeznice iako će na tim stavkama također biti značajne štednje. Primjerice, poljoprivreda bi se trebala pokriti s 3,13 milijarde kuna subvencija, što je za oko 430 milijuna kuna manje nego ove godine, dok HŽ može računati na 1,46 milijarde kuna subvencija. To je za 169 milijuna kuna manje nego ove godine. Nastojat će se uštedjeti i na materijalnim rashodima planiranima na razini od 8,24 milijarde kuna. To je 272 milijuna kuna manje nego u ovoj godini. Takva filozofija planiranja izravno će se pretočiti i na ostale korisnike proračuna koji su u Fiskalnim projekcijama dobili stroge limite. Najveće smanjenje rashoda od 528 milijuna kuna imat će Ministarstvo poljoprivrede koje bi raspolagalo proračunom od 3,66 milijardi kuna, te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za koje se planira 3,46 milijardi kuna, 367 milijuna kuna manje nego u 2009. Rasli bi proračuni ministarstava s najvećim fiksnim troškovima i to Ministarstvo financija za nešto više od milijardu kuna na 11,6 milijardi te Ministarstvo gospodarstva kojem proračun raste na 37,7 milijardi.

Odluka o HEP-u

Konzultacije i nagađanja
Tijekom ponedjeljka trajale su konzultacije oko stanja u Hrvatskoj elektroprivrdi, potvrdila je premijerka Jadranka Kosor na dodjeli Zlatnih dionica i dodala da će najkasnije u utorak biti donesene “konkretne odluke u kontekstu najnovijih događanja”.

Status Ivana Mravka
Premijerka Jadranka Kosor pritom nije naznačila kakav je budući status predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka budući da se još očekuje odluka Županijskog suda u Zagrebu u pogledu pokretanja kaznenog postupka kojeg je zatražilo Državno odvjetništvo. No, premijerka je pred izborom hoće li sama naložiti smjenu ili će to biti posljedica sudske odluke.

Radite sve sami?

Vodite posao, prodajete, računate, objavljujete… Tko još stigne učiti?

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca