Poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju okrenutu sirovinama proizvedenim na lokalnom tršištu mnogi, ne samo ekonomski analitičari, vide kao ključni potencijal koji mora naći mjesta u dugoročnim strateškim planovima nacionalnoga gospodarstva. Uz snažnu potporu turističkog sektora, koji bi zapravo tu hranu izvozio preko tanjura ponuđenih inozemnim turistima tijekom cijele kalendarske godine, i današnja bi ekstremna nezaposlenost, ističu, bila bi tek povijesna kategorija.

Negativan trend
Sadašnje stanje u poljoprivrednoj proizvodnji svjedoči pak o vrlo negativnim trendovima zbog kojih uvoz hrane i dalje raste, pa je za prvih deset mjeseci 2013. uvezeno hrane i pića za 10,5 milijardi kuna, što je sedam posto više nego u istom razdoblju godinu dana prije. Usporedno je kroz izvoz hrane i pića prodano proizvoda za 5,9 milijardi kuna, odnosno čak osam posto manje nego što je evidentirano s obračunom za listopad 2012. godine.Izvoz hrane jednostavno ne može bilježiti uzlaznu krivulju dok se istodobno događa pad proizvodnje u primarnoj poljoprivredi. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, već punih pet godina kontinuirano se smanjuje vrijednost koju ostvaruje poljoprivreda u nacionalnim okvirima.

Tako je, primjerice, otkrivaju statističari, na kraju 2009. zbrojem vrijednosti ostvarenih u biljnoj proizvodnji i stočarstvu te neodvojivim sporednim aktivnostima ukupan učinak iznosio 21,5 milijardi kuna. Toliko je, naime, utvrdili su, te godine vrijedila ukupna poljoprivredna proizvodnja, s tim da je neto dodana vrijednost iznosila 7,6 milijardi kuna.Od te, zapravo rekordne godine pa do procjene ostvarenja za 2013. godinu financijska krivulja ima negativnu putanju. Prema prvoj procjeni, ukupna poljoprivredna proizvodnja za 2013. bit će manja od 20 milijarda kuna, a neto dodana vrijednost srušila se na samo 5,1 milijardu kuna.

Urušavanje proizvodnje       
Analitičar Stipan Bilić, koji se godinama intenzivno bavio rezultatima ostvarivanim u nacionalnom agraru, međutim, dvoji u točnost podataka državne statistike. Prema njegovu mišljenju stanje je još alarmantnije. Bilić procjenuje kako ukupno ostvarena biljna proizvodnja plus stočarstvo prošle godine nije mogla imati vrijednost veću od 12 milijardi kuna. "Do najrealnijega podatka koliko doista vrijedi ukupna poljoprivredna proizvodnja kroz pojedinu kalendarsku godinu dolazi se zbrajanjem utržene vrijednosti poljoprivrednih proizvoda ili otkupa, kako ga vodi statistika", objašnjava Bilić. Toj brojci, kaže, treba dodati najviše do 40 posto, što je količina koja vjerojatno završi na poljoprivrednim gospodarstvima kroz naturalnu potrošnju.  

 Rezultat otkupa za 2013. još cjelovito nije poznat, no prema državnoj statistici, ukupan otkup za kalendarsku 2012. imao je vrijednost od tek 9,6 milijardi kuna. Uz model koji navodi Bilić, dodatkom od još 40 posto, otkup svih poljoprivrednih proizvoda u spomenutoj godini nije dosegnuo ni 14 milijardi. "Vrijednost utrženih proizvoda najrealniji je parametar, sve ostalo je mašta," zaključuje Bilić. Zna li se, primjerice, da je 2009. utovljeno gotovo 150 tisuća teladi, a za devet mjeseci 2013. samo 46 tisuća, odnosno da je 2009. zabilježen rekordan otkup mlijeka od 675 milijuna kilograma, dok je 2013. zaključena s tek 500 milijuna kilograma, postaje jasnije zašto krivulja u poljoprivredi proteklih pet godina ima silaznu putanju.