U lanjskim vanjsko-trgovinskim odnosima, za koje je DZS objavio konačne podatke, prerađivačka industrija imala je najveći utjecaj i na izvoz i uvoz, dok je opskrba energijom i plinom najviše podigla izvozne rezultate, a rudarstvo uvozne.

Izvoz je dosegnuo ukupan iznos od 24,12 milijarde eura i rastao je na godišnjoj razini za 31,2%. Vrijednost uvoza dosegla je 41,9 milijardi eura uz bitno snažniji rast, 47,5%.

Mineralna goriva i maziva, odnosno nafta i plin, činili su petinu izvoza i četvrtinu uvoza. Prerađivačka industrija čini oko 78% ukupnog izvoza i 79% uvoza, a među industrijama prehrambena je imala snažan rast.

Ona čini 8% izvoza, a njezina vrijednost porasla je za 24%, dok u uvozu sudjeluje s 8%, a iz te proizvodnje uvezeno je 31% više nego u 2021. Uvoz u toj djelatnosti znatno premašuje vrijednost izvoza (33 milijarde naprama 18,9 milijardi eura), a zanimljivo da to nije slučaj i s poljoprivredom, koja je uz rijetke djelatnosti u plusu u robnoj razmjeni.

Poljoprivreda i ribarstvo lani su, naime, izvezli ukupno 1,4 milijarde eura vrijednih roba, a uvezeno je robe za milijardu eura.

U sektoru prerađivačke industrije tek je nekoliko područja u kojima je gospodarstvo uspjelo biti u suficitu, a među tim rijetkima su proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda, gotovih metalnih proizvoda izuzev strojeva i opreme, izvoz vode i otpada, te ICT.

Niti u jednoj djelatnosti nije zabilježen pad u robnoj razmjeni, izuzev izvoza stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, te uvoza u segmentu umjetnosti, zabave i rekreacije gdje su vrijednosti ionako na vrlo skromnim vrijednostima.

Od važnijih izvoznih sektora najmanji rast zabilježile su farmaceutska proizvodnja (4%), te nekad velik izvozni sektor brodogradnje (2,7%).