Samo HDZ i SDP bi prošli izborni prag, da su početkom rujna održani parlamentarni izbori, stoji u redovitom mjesečnom istraživanju Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 31. kolovoza i 3. rujna

Istraživanje pokazuje trend visoke razine mobilizacije biračkog tijela dviju glavnih političkih stranaka (HDZ i SDP), ali i sve očitije polarizacije u društvu, piše N1.

Prema istraživanju, HDZ bi dobio 31,1 posto glasova dok bi s druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije – SDP, uknjižio 29 posto glasova.

Tako je u posljednjih mjesec dana HDZ ostao gotovo na istoj razini podrške, dok je podrška SDP-u porasla.

Ovaj vidljivi rast izbora SDP-a (ali i lijeve koalicije) mogao bi biti posljedica najavljenih odluka u slučaju franak, ali i objavljenih pozitivnih ekonomskih pokazatelja, a sve to u kontekstu držanja Vlade u situaciji oko arbitraže kao i način obilježavanje obljetnice Oluje.

Prema najnovijem istraživanju, sada se i ORaH i Živi zid nalaze ispod izbornog praga. ORaH je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 4,6 posto, dok je Živi zid s izborom od 4,4 posto na četvrtom mjestu.

Slijede dvije stranke s izbornom podrškom od 2,6: HSS i Most nezavisnih lista. HNS je sedmi s izborom od 2 posto, dok su ostale stranke s izborom ispod 2 posto: HDSSB (1,6%), Naprijed Hrvatska (1,5%), Stranka Milana Bandića (1,2%), IDS (1,0%), Hrvatski laburisti (0,7%), HSU, HSLS, HSP, HSP AS i NS Reformisti (svi po 0,6%) i HKS (0,4%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,3 posto. Zabilježeno je i 13,1 posto neodlučnih.

Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće lijevo-liberalne koalicije s napomenom da se ta prednost smanjila u posljednjih pet mjeseci. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,8 posto, dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU-Laburisti-AHSS-ZS) s izborom od 31,1 posto na drugom mjestu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Na ovoj ljestvici dalje slijede stranačka lista Oraha na trećem mjestu s 4,4% izbora, dok je lista Živog zida četvrta s 4,0 podrške. Slijedi Most nezavisnih lista s 3,4 posto, dok je u prvom mjesečnom mjerenju od potpisivanja sporazuma koalicija Naprijed Hrvatska-Reformisti zabilježila izbor od 2,5 posto. Slijede liste HDSSB-a s 2,2 posto i Stranka Milana Bandića 365 dana s 1,8%, te nova koalicija HSP-HKS s izborom od 1,3 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,8 posto, uz 14,6 posto neodlučnih.

Milanović i na ljestvici najboljih i najgorih političara

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 29,2 posto. Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,6 posto.

Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,5 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 5 posto. Boris Lalovac je peti s 4,9 posto, a slijede Mirela Holy s 4,5 posto, Tomislav Karamarko 3,2 posto, Tonino Picula i Milan Bandić s po 2,6 posto i Božo Petrov 1,8 posto.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (32,9%) i Zoran Milanović (28,2%).

Neuobičajeno visoka potpora radu Vlade

Vlada RH je u ovom mjesecu, a na valu odluka i događaja u posljednjih mjesec dana, zadržala prošlomjesečnu neuobičajeno visoku razinu potpore za svoj rad – 41 posto. Vladinu politiku ne podržava 45,1 posto građana, uz sadašnjih 13,8 posto neodlučnih.

Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,49. Ovo je ujedno rujan s najvišom ocjenom u četiri godine mandata. Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,46. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, jednako kao i u slučaju Vlade RH, zadržalo je visoku ocjenu za svoj rad iz prethodnog mjeseca i to na valu sazivanja izvanredne sjednice i donošenja odluke o raskidanju Sporazuma o arbitraži, te je zabilježena ocjena od 2,42.