Jednoglasno je Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju na jučerašnjoj sjednici izabrao konzorcij pet hrvatskih tvrtki za kupca šibenskog TLM-a i poljski Zlomrex za splitsku željezaru, a na natječaju za kupnju Zdenačke farme iz Velikih Zdenaca prihvatio je ponudu tvrtke Granolio. Odabir najboljeg ponuđača na natječaju za karlovačku mljekaru KIM, koji je zatvoren prije svih navedenih, održat će se u “paketu” s Vupikom, čija je prodaja u tijeku. Iako je iz analize koju je pred Upravnim odborom elaborirao potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac jasno da je litavska grupacija Ukio Banko Investicione dala financijski kvalitetniju ponudu, ključno za izbor domaćeg konzorcija koji čine Dalekovod, Zagreb Montaža, AluFlex, Feal i Konstruktor inženjering, bilo je upravo to što je riječ o hrvatskim tvrtkama. Potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Damir Polančec predložio je da se prihvati njihova ponuda, navodeći kako je riječ o hrvatskim poduzećima koja zajedno zapošljavaju više od šest tisuća zaposlenih i koja ove godine očekuju prihod od ukupno milijardu eura, koja imaju odličan rejting i izvrsne rezultate izvan Hrvatske i koje jamče ulaganja u tehnološku obnovu TLM-a u visini od 107 milijuna eura u iduće tri godine. “S tim tvrtkama TLM-u se pruža odlična prilika da osigura budućnost i zaposlenost”, dodao je Polančec, naglasivši kako je takav izbor dobar i za hrvatsko gospodarstvo. Zanimljivo je da je potporu toj ponudi dao i sindikalac Ozren Matijašević, novi član Upravnog odbora. On je kao sindikalac sklopio socijalne sporazume s oba ponuđača za TLM, a objašnjavajući zašto daje glas hrvatskoj ponudi, istaknuo je njihov dobar odnos prema zaposlenicima u svom dosadašnjem radu. Nepoznanica je, dodao je Ozrenović, bila jedino bh komponenta u konzorciju, no nakon posjeta te tvrtke iz Širokog Brijega mogao je samo zaključiti kako je riječ o “fantaziji od tvrtke”, koja je “Amerika za nas”.
Odluku o izboru novog vlasnika TLM-a, s obzirom na vrijednost temeljnog kapitala tvrtke, još će morati potvrditi Vlada, a zbog otpisa nepodmirenih obveza mora dobiti zeleno svjetlo i od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Istu će proceduru proći i odluka o prodaji. U slučaju splitske željezare, u kojoj su u najuži izbor ušle ponude poljskog Zlomrexa, ruskog Mechela i britanskog Stemcora. Osim zbog prednosti u ponuđenoj cijeni za dionice (10 milijuna kuna), cjenovne prednosti te najvišeg ponuđenog iznosa za ulaganja (200 milijuna kuna u tri godine), u poljskom je Zlomrexu potencijal nađen i u činjenici da je riječ o rastućoj kompaniji koja osim dvije željezare i dvije valjaonice u Poljskoj ima i razvijenu vlastitu maloprodaju, te veleprodaju, a i riješeno pitanje nabave sirovine, odnosno starog željeza, čime se rješava još jedno važno pitanje za poslovanje splitske željezare. Tim dvjema odlukama, naglasio je Polančec, oslobodit će se kvota državnih jamstava koja će se moći usmjeriti u druge razvojno potentnije tvrtke. Dosad je Željezari Split državnim jamstvima pokriveno 40 milijuna eura kredita, a u slučaju TLM-a oko 800 milijuna kuna. Izborom kupaca, zaključio je Polančec, u TLM i Željezaru investirat će se kroz tri godine oko milijardu kuna. Zdenačka farma, neaktivna tvrtka izdvojena iz sustava velikozdenačke industrije sira Zdenke, prodana je tvrtki Granolio iz Zagreba premda je na prvi pogled bolju ponudu i po cijeni i visini ulaganja dostavio Farmaland. Analiza stručnih službi Fonda pokazala je, međutim, da je struktura ulaganja ipak povoljnija u ponudi Granolia. Ta tvrtka nudi 28,9 milijuna kuna ulaganja, no vlastitih sredstava za koja je dostavio instrument osiguranja na cjelokupan navedeni iznos, a Farmaland je ponudio 46,8 milijuna kuna ulaganja, ali od toga je 20 posto vlastitih sredstava, od čega je jamstvom pokriven iznos od 6 milijuna kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kako postaviti zakon koji bi dopustio preuzimanja koja će za preuzeta poduzeća značiti nova ulaganja i razvoj, a onemogućiti preuzimanja s namjerom kupnje Hrvatskog tržišta?
da, to nije jednostavno pitanje.
mislim da je osnovni problem: kako uopće potaknuti nekog da proizvodi kad je cijeli sustav usmjeren na destimulaciju proizvodnje, a stimuliranje uvoza.
ako naši poduzetnici to navode kao osnovni problem, zašto bi stranci bili drukčiji.
mogla bi se, recimo, u ugovore ubaciti kaluzula da je kupac obvezan zadržati dosadašnji nivo proizvodnje idućih 5-6 godina.
ali ne smiju mu se postavljati nikakvi zahtjevi vezani za broj zaposlenih!
ne postoje takvi čarobnjaci koji mogu ogromne prekobrojne iz socijalizma zadržati, zadržati strahovito porezno opterećenu proizvodnju i još praviti razuman profit.
onda se još čudimo što kod nas zalaze kojekakvi avanturisti. pa jedino oni mogu naći neku svoju egzotičnu računicu u našoj priči o razvoju ekonomije!
Lakrdija od HFP-sramota.
Domoljublje OK ali ne na račun domoljuba.
Izbor min. 500 milijuna kuna lošije ponude ne zaslužuje nikakve komentare.
Naša posla!!! Mogli ste ovo napraviti i malo pametnije. Ovo je suviše prozirno.
Gdje vam je obraz gospodo. Ismijavate i hrvatski narod i potencijalne investitore.
Što će Vlada reći a što HANFA. Da pogađamo.
Dioničar sam TLM-a i imam interes da ova smijurija završi, novac mi je blokiran godinu dana, ali sam ogorčen bizarnošću i neodgovornim odnosom osoba koje su involvirane u ovo s…..!
Vlada dezorijentirano luta u nedostatku jasne operativne strategije razvoja gospodarstva. Premijerove izjave nakon prodaje Dukata poput “Vlada i stranka kojoj sam na čelu jednako podupiru i domaće i strane poduzetnike…” su jasno usklađene sa izjavom “gospodina” Polančeca “TLM prodan domaćem konzorciju zato što je – domaći!”.
Koliko je u eri globalizacije zaista bitno je li vlasnik nekog privatnog poduzeća koje radnicima redovito isplaćuje plaće, a državi uredno plaća poreze domaći ili inozemni kapital?
Kako postaviti zakon koji bi dopustio preuzimanja koja će za preuzeta poduzeća značiti nova ulaganja i razvoj, a onemogućiti preuzimanja s namjerom kupnje Hrvatskog tržišta?
Nisam citao ponude tako da mogu samo reci da se, mozda, radi o dugorocno povoljnijoj opciji! (Kako i na koji nacin!? Neznam!)[smiley13]
Uključite se u raspravu