Ročište povodom kolektivne tužbe udruge Franak protiv osam hrvatskih banaka na zagrebačkom Trgovačkom sudu nastavlja se ovoga tjedna.  Budući da je odluka Suda još daleko zanimljivo je pogledati brojke koje stoje iza kredita u „švicarcima“, piše portal Moj-bankar.hr . 

U strukturi bankovnih plasmana sa krajem 2012. godine krediti u švicarskim francima predstavljaju samo 10% ukupnih plasmana ili ukupno nešto više od 28 milijardi kuna. Puno je nepovoljnija struktura plasmana u švicarcima. Tako od ukupnih kredita u švicarskim francima 91% ili preko 25 milijardi kuna predstavljaju krediti koje su podignuli građani. Djelomično to pokazuje i da je poslovni sektor koji je ipak bolje educiran od šireg građanstva imao averziju (kako se pokazalo opravdanu) prema riziku oscilacije tečaja švicarskog franka. Ipak valja napomenuti kako su krediti poslovnom sektoru u pravilu kraće ročnosti pa je veći dio kredita poslovnog sektora podignut u švicarskim francima već otplaćen, pišu na portalu Moj-bankar. 

Nažalost daljnja raščlamba kredita u švicarcima pokazuje pravu veličinu problema. Od spomenutih 25 milijardi kuna kredita građanima u švicarcima više od 23 milijarde ili 91% čine stambeni krediti. Stambeni krediti u pravilu se podižu na rokove od 20 i više godina što znači da utječu na osobne budžete korisnika te ih opterećuju dugi niz godina. Povećanje rata kredita značajno pogoršava životni standard korisnika kredita te, kako ćemo kasnije pokazati utječe i na naplatu kredita.

Trenutno je prema procjenama ukupno aktivno oko 200 .000 stambenih kredita od čega je  75.000 kredita u švicarskim francima. Naplata po stambenim kreditima uslijed pada životnog standarda sve više se pogoršava. Tako je sa krajem 2012.g. u stambenim kreditima podignutim u EUR od ukupnog broja 3,67% kredita nenaplativo, što predstavlja povećanje od 0,38% u odnosu na prethodnu, 2011. godinu. Porazna je (i za banke) činjenica da je naplata po kreditima u švicarskim francima mnogo lošija. Tako brojke pokazuju da je sa krajem 2012.g. nenaplativo bilo 9,15% stambenih kredita u švicarskim francima u odnosu na 7,27% sa krajem 2011. godine ili 1,88% više.

Konkretno, navodi se kako brojke pokazuju da je naplata stambenih kredita u švicarskim francima u odnosu na kredite koji su podignuti u valutnoj klauzuli u EUR čak 2,5 puta lošija tj. na svaki nenaplativi kredit u EUR dolaze 2,5 nenaplativa kredita u švicarskim francima. To je apsolutno razumljivo budući da su rate kredita u švicarcima nerijetko rasle i preko 50%. U više su navrata iz bankarskog sektora dolazile izjave da je jedna od glavnih prepreka smanjenju visokih kamatnih stopa i  visok udio tzv loših ili nenaplativih kredita zbog kojih banke moraju izdvajati rezervacije koje direktno umanjuju njihovu dobit.

Budući da banke moraju nadomjestiti prihode i izdvojiti značajna sredstva za rezervaciju takvih plasmana kamatne stope na kredite nemaju značajniji trend pada. Ispada da su upravo krediti u švicarskim francima (barem kod stambenih kredita) osim samim korisnicima kredita posredno nanijeli štetu i svim ostalim korisnicima kredita u Hrvatskoj koji plaćaju visoke kamatne stope.