U Ministarstvu financija počela je velika inventura čiji će rezultat na vidjelo izbaciti saldo poreznih dugova gospodarskih subjekata.

Riječ je o tzv. akciji čistog obraza, kako je nazivaju neki poreznici aludirajući na poruku premijera i šefa SDP-a Zorana Milanovića. Da je akcija krenula, potvrđeno je Poslovnom dnevniku i u Poreznoj upravi. Riječ je o krupnom zalogaju s nesagledivim učincima, prve su reakcije. "Prikupljanje informacija o dugovima, o tome zašto nisu naplaćeni i tko su krivci, treba pozdraviti. Uostalom, to je obvezna učiniti svaka odgovorna vlada i u redovnom polaganju računa poreznim obveznicima koji uredno plaćaju poreze", kaže jedan stručnjak koji nije želio biti imenovan. No, dodaje, čist start novog ministra financija Borisa Lalovca te privremenog ravnatelja Porezne uprave Josipa Lozančića bit će i njima koristan, tako će se mjeriti njihovi potezi i rezultati.

Za razliku od dugova, slika je nešto jasnija kad je riječ o ovršnim postupcima Porezne. Upravo se podvlači crta zbog primopredaje dužnosti Nade Čavlović Smiljanec, koja je podnijela izvješće Vladi o radu u protekle dvije godine mandata. Prema podacima koje je Poslovni dobio od Porezne, za ovrhe iz razdoblja dok je šefovala Čavlović Smiljanec Porezna je izdala gotovo 220 tisuća rješenja o provođenju ovrhe. Tako je pokrenula s mrtve točke naplatu gotovo 19 milijardi kuna od gospodarskih subjekata. Preklani su poreznici izdali 78.334 rješenja o ovrsi na ukupno 8,7 milijardi kuna. No, lani su bili još aktivniji: u 2013. porezni su referenti izdali gotovo dvostruko više rješanja o ovrsi, čak 142.256 novih naloga. Što se Porezne tiče, to je ujedno rekordna godina u području ovršnih aktivnosti, a dug je koji je tako zahvaćen bio je 10,4 milijarde kuna. Ostaje, naravno, pitanje koliko je i naplaćeno. Nejasno je jedino što su radili s mogućim upisima hipoteka.

Jesu li poreznici bili jednako revni i kad je riječ o mjerama kojima država stječe sredstva osiguranja na imovini dužnika, bolju poziciju u naplati, a pogotovo u slučaju stečaja, trenutačno je nepoznanica. Zanimljivi podaci, posebno u svjetlu povika na predstečajeve, odnose se na porezne dugove koji su otpisani na temelju predstečajnih nagodbi. To stanje nakon tsunamija predstečajeva nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Ceh predstečajeva platili su, naime, ipak značajno manje od ostalih vjerovnika upravo porezni obveznici, odnosno država. Do početka travnja 2014. u 1024 sklopljene predstečajne nagodbe Porezna je prijavila 1,9 milijardi kuna potraživanja, dok je prema tekstu nagodbe određen ukupan otpis poreznog duga koji iznosi 852 milijuna kuna. Tako je otpisano, kaže Porezna, 44,4 posto iznosa prijavljenih tražbina. Drugim riječima, gotovo sav teret nagodbi podnose vjerovnici financijskog i realnog sektora, pa u tome valja tražiti razloge za veliko nezadovoljstvo.  Opsežna analiza ukupnih dugova višestruko je važna, tvrde naši sugovornici. Pokazat će stvarne razmjere neaktivnosti porezne administracije u naplati dugova.

Neke predrasude tako će biti razbijene. Sve ono što se s milijardama poreznih obveznika događalo godinama i razni modeli gomilanja tražbina Porezne sad bi trebali isplivati kao barometar odgovornosti i za razdoblje bivše, ali i sadašnje garniture. S inventurom se otvaraju i vruća pitanja, primjerice, koliko su teške navodne porezne utaje. Isto se tiče i razmjera mogućeg kriminala, ne samo krivaca za varanje države, nego i onih koji su to telerirali. I na same poreznike bačene su sumnje da su odgovorni što nisu revno vodili poslove naplate, no nisu svi u istom košu. Usto, iz tih se redova čuju i zanimljive kontraoptužbe. Navodno su podnošene kaznene prijave mjerodavnim državnim tijelima koje, tvrde neki, nikada nisu procesuirane. Kako bilo, poreznim obvezicima bit će isporučeni podaci o velikim repovima, i to prema stanju dugova početkom 2012. godine, kao i današnje stanje. Porezna će ih objaviti uskoro, moguće i prije EU izbora, a pr(a)vi adresat su Banski dvori, koji su akciju zakuhali.

Još se barata podatkom od 50 milijardi kuna duga, koliko je bivši ministar financija Slavko Linić iznio u ožujku 2012., no stanje nije do kraja jasno. U inventuri se stoga sve ponovno vadi na površinu, a naši izvori navode kako po nalogu premijera upravo razgraničavaju dugove proizvedene do njegova dolska na vlast od onih koji se tiču njegova mandata. Milanovića osobito zanima kako je stvoreno 50 milijardi poreznog duga, no izvori bliski Poreznoj navode kako ima zanimljiva materijala i za sam DORH jer navodno ni tužitelji nisu u svemu bili sto posto u pravu. U DORH-u, pak, zasad o svemu šute, pa tako nismo dobili odgovor na pitanje koliko je dosad ukupno bilo prijava navodnih nezakonitosti u slučajevima vezanim uz porezne dugove, što je dosad poduzeto i kakvi su rezultati.