Hrvatska elektroprivreda (HEP) te naftna industrija INA već su desetljećima stožerne institucije hrvatske energetike, a do danas nije opala njihova važnost.

HEP uspješno nastavlja tradiciju elektroprivredne djelatnosti na tlu Hrvatske dulju od 120 godina. Valja podsjetiti da je samo Italija u Europi imala cjelovit sustav prije Hrvatske, a da je čuvena hidroelektrana na slapovima Niagare, proradila svega tri dana prije hidroelektrane Krka. Taj hrvatski pothvat jedan je od prvih izmjeničnih sustava u svijetu, čijim uvođenjem počinje prava povijest suvremene elektroenergetike.

“U 20. stoljeću elektroprivreda se na tlu Hrvatske razvijala, elektroprivredne tvrtke mijenjale organizacijske oblike, širile se i povezivale električne mreže, gradila se nova postrojenja. Sami smo vodili projekte, a domaće tvrtke su gradile i opremale najzahtjevnije hidroelektrane, kao što je Peruća s prvom nasutom branom i akumulacijom u kršu u svijetu ili Zakučac, koji je i danas naša najveća hidroelektrana. Prihvaćali smo najsuvremenije svjetske tehnologije, kao primjerice prigodom izgradnje Nuklearne elektrane Krško”, podsjećaju u HEP-u. Početkom ovog stoljeća započinje reforma energetskog sektora u skladu s europskom praksom te 2002. HEP postaje grupa trgovačkih društava koja pored elektroenergetskih djelatnosti obavljaju i proizvodnju i opskrbu toplinskom energijom, distribuciju plina, izvedbu projekata energetske učinkovitosti itd.

Strateško povezivanje

“Naš doprinos uspostavi jedinstvenog europskog elektroenergetskog tržišta bila je izgradnja velikih prijenosnih objekata, trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec. Time smo omogućili povezivanje jugoistočne s glavnim dijelom kontinentalne Europe. U posljednjih desetak godina izgradili smo i pustili u pogon i nekoliko važnih proizvodnih objekata – dva kombi-kogeneracijska bloka u Termoelektrani-toplani u Zagrebu i hidroelektranu Lešće, prvu u samostalnoj Hrvatskoj”, kažu u HEP-u.

Danas HEP grupa broji oko 11 tisuća zaposlenih i ima više od dva milijuna kupaca i korisnika mreže. S imovinom vrijednom oko 39 milijardi kuna, s više od 14,5 milijardi kuna godišnjih poslovnih prihoda, oko 2 milijarde kuna godišnje dobiti i 2,5 milijarde kuna ulaganja godišnje, te udjelom od 85 posto prodaje na tržištu električne energije, HEP je među najznačajnijim hrvatskim kompanijama i snažan pokretač ukupne ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj. Kako naglašavaju u samome HEP-u, već nekoliko godina su na različite načine prisutni na tržištima električne energije od Njemačke do Kosova, a u Sloveniji su ostvarili značajan tržišni udjel.

“Provodimo opsežan ciklus rekonstrukcije i revitalizacije hidroelektrana vrijedan 3,2 milijarde kuna, dovršavamo projekte kogeneracijskih elektrana na šumsku biomasu u Osijeku i Sisku, a iz mjeseca u mjesec širimo mrežu punionica za vozila na električni pogon. Pred HEP-om su i novi kapitalni projekti, poput druge faze hidroenergetskog sustava Senj-Kosinj i novih blokova za proizvodnju električne i toplinske energije u Osijeku i Zagrebu. Naglasak ćemo imati i na ostalim obnovljivim izvorima energije”, ističu u HEP-u. Dodaju da je njihova vizija da HEP postane regionalni energetski lider. Naftna industrija Ina je osnovana 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Potkraj iste godine dijelom Ine postaje i Trgovina koja je tih godina imala nešto manje od 200 benzinskih postaja. U razdoblju od 1980. do 1990. godine Ina je najveće poduzeće u SFRJ. Zapošljava oko 32.000 radnika, a ukupni ostvareni prihod 1990. godine činio je deset posto sveukupnog gospodarstva Hrvatske.

Tijekom Domovinskog rata Ina se prilagođava ratnim uvjetima, ali redovna proizvodnja i opskrba nije prekidana. Tvrtka je u narednom razdoblju nastavila intenzivne aktivnosti u modernizaciju i u laganjima u istraživanje. Od 2007. do 2016. u Inu je uloženo više od 24 milijardi kuna u sve tri temeljne djelatnosti, od čega je 3/4 uloženo u Hrvatskoj što Inu čini jednim od najvećih domaćih investitora.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

U istom razdoblju oko 14 milijardi kuna uloženo je u istraživanje i proizvodnju ugljikovodika što je, uz znanje Ininih stručnjaka, doprinijelo preokretu negativnog trenda pada proizvodnje nafte na domaćim poljima u 2013. godini.

Dvoznamenkast rast

To se nastavilo i u narednim godinama pa se tako na kraju 2016., u odnosu na 2013. bilježi rast proizvodnje domaće nafte za čak 39%, a preokrenuti su i negativni trendovi proizvodnje domaćeg prirodnog plina s rastom od 13% u prvom kvartalu 2017. godine u odnosu na isto razdoblje lani. Danas je Ina srednje velika europska naftna kompanija s vodećom ulogom u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnom ulogom u regiji u području istraživanja, razrade i proizvodnje nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata.

Upravlja dvjema rafinerijama, u Rijeci i u Sisku, i modernom maloprodajnom mrežom od 495 benzinskih postaja u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji te Crnoj Gori na kojoj je dnevno više od 200 tisuća kupaca. Uz Hrvatsku, koja je posljednjih godina Inino ključno tržište za djelatnost istraživanja i proizvodnje nafte i plina, iste poslove kompanija obavlja još u Egiptu i Angoli. Ina je najveći hrvatski izvoznik s gotovo 37 milijardi kuna izvoza u posljednjih pet godina.