S prvim danom 2014. u Hrvatskoj će biti na snazi tri nova zakona koja uređuju građevinski sektor, a najviše se očekuje od novog Zakona o gradnji koji ukida lokacijsku dozvolu i uvodi jedinstvenu građevinsku dozvolu.
Problem financiranja
No, iako su u resornom Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja optimistični i smatraju da će nova regulativa potaći nove investicije u građevinarstvu, sindikati i poslodavci su skeptični. Ivan Kovačević, predsjednik Sindikata graditeljstva Hrvatske, pozdravlja inicijativu kojom bi se smanjile birokratske prepreke i povećala efikasnost državne uprave, no nije preoptimističan da će se nešto bitno promijeniti po pitanju veće aktivnosti građevinara. "Nadam se da će to olakšati i ubrazti ulagačima posao i time potaknuti nove investicije. No, moram reći da prema dosadašnjem iskustvu s ovom Vladom ne očekujem neke značajne pomake. Dosadašnja praksa, pogotovo s aktualnom Vladom, je pokazala da je svakom promjenom građevinski sektor bio u sve većem problemu", ističe Kovačević. Od novih Zakona ne očekuje puno niti Denis Čupić, predsjednik Udruge voditelja projekata u razvoju nekretnina Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). "U Hrvatskoj ljudi često smatraju da postoje čarobna rješenja i da će se s promjenom jednog, ili u konkretnom slučaju tri, zakona nešto bitno promijeniti. Činjenica je da sada većina projekta nije zaustavljena zbog građevinske dozvole, već zato što je stalo financiranje ili su neriješeni vlasnički odnosi", pojašnjava Čupić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Investitori i financijske konstrukcije tih istih investitora objedinjuju se u projektu! Kakav je odnos investitora do projekta takav je odnos i financijera tih projekata do projekta.
Tko je bio sudionikom bilo kako u kome projektu i/ ili neposredno ili posredno promatrao te igrice investitora, banaka, vlasnika terena, dobavljača, izvođača i podizvođača radova te ostalih sudionika u projektu, a da je pri tome bio iole objektivan , mogao je naslutiti da to nikako dobru ne vodi.
Ne zna se tko je bio pokvareniji! To je taj GRAĐEVINSKI ČVOR u visni 5 milijardi eura, o kome govori Maruška Vizek. Osim toga ona upozorava:“ Tržište nekretnina treba pustiti da se “iščisti” jer će ono samo kazniti one investitore i građevinare koji su u svoje poduhvate ušli s rizičnim i nekvalitetnim projektima te čiji stanovi zapravo ne vrijede taj novac.
Prema podacima HNB-a kumulativni rast cijena nekretnina u razdoblju od 2000. do 2007. iznosio je 58%, dok je prema podacima DZS-a koji su dostupni i za 2008. kumulativni rast iznosio 46%. Paralelno su rapidno rasli i stambeni krediti koji su se u razdoblju od 2004. do 2008. povećali za čak 202% (ili u prosjeku 40% godišnje).“
Dakle, proces ČIŠČENJA se(ne) odvija, a to za buduće graditelje i nije nešto važno. Tržište (je)će ionako kazniti investitore, banke,vlasnike terena, dobavljače, izvođače, podizvođače i ostale koji su se igrali u razdoblju od 2000 do 2007 godine.
Naravno da su u to „čišćenje“ uključene i kolateralne žrtve!!!
Sada će se dobivanje građevinske dozvole produljiti za još jednu godinu.
Svaka izmjena – dodati jednu godinu!
Uključite se u raspravu