Nakon šest desetljeća u Belišću se više ne proizvodi papir; zadnja bala proizvedena je u tamošnjoj tvornici prije 20 dana. Nakon spajanja britanske grupacije DS Smith (vlasnika belišćanskog kompleksa od 2015.) s američkim International Paperom vlasnici su krenuli u optimiziranje mreže tvornica papira u Europi (njih 12) i u Hrvatskoj su odlučili zadržati samo proizvodnju kartonske ambalaže. Je li prethodno bilo pokušaja lobiranja da optimizacija ne zakvači baš Hrvatsku, nije poznato. Riječ je o 200-tinjak ugašenih radnih mjesta koja će se u statistici vidjeti tek za nekih mjesec dana.

Statistička slika

No, nekoliko drugih priča istog predznaka već je dio statističke slike. U veljači je npr. prestala proizvodnja kombajna u županjskoj tvrtki Same Deutz-Fahr Žetelice, za koju je vlasnik, talijanski SDF, nakon neuspješnog pokušaja prodaje odlučio pokrenuti postupak likvidacije. U siječnju je obustavljena proizvodnja odjeće u Varteksu… Ukupno gledano, industrijska poduzeća bilježe međugodišnji pad broja zaposlenih. Prema DZS-u, u prvih deset mjeseci on je u prosjeku bio 2,7 posto manji nego lani. Na kraju listopada u pravnim osobama iz prerađivačkog sektora radilo je 227,6 tisuća ljudi, što je 3,4 posto ili 5200 osoba manje nego u istom mjesecu 2024.

Istodobno, prerađivači ove godine uz pad broja zaposlenih imaju rast proizvodnje (4,4% prema kalendarski prilagođenim podacima i 3,5% prema izvornim), što znači i rast proizvodnosti rada. Prema DZS-u, za 6,7 posto. No, tome je kumovalo nekoliko stršećih blokova kod kojih su uobičajene znatne oscilacije. Tako je npr. kod naftnih proizvoda obujam proizvodnje u prvih devet mjeseci povećan za čak 78 posto pa je i uz nešto veći broj zaposlenih proizvodnost porasla za 60 posto.Važno je ipak primijetiti i da od 24 prerađivačke grane polovica bilježi količinski pad proizvodnje. Neki analitičari reći će kako je “pola prerađivačke industrije gotovo na koljenima, bilo da imaju negativne ili rubno pozitivne marže, između 1 i 1,5 posto”. Isto tako, od 17 prerađivačkih djelatnosti u kojima je zaposlenih manje nego prije godinu dana, približno trećina otpada na tekstil, odjeću i kožu. U ta tri bloka radi 2300 osoba manje nego prije godinu dana, što je pad za čak 12,5 posto koji ponešto govori i o tome da je manja zaposlenost u industriji i pitanje borbe za opstanak, a ne tek odraz npr. tehnoloških iskoraka. Ova je godina i prva u kojoj poduzeća iz prerađivačke djelatnosti više ne prednjače zaposlenošću među 19 skupina u DZS-ovoj statistici. Listopad je već treći mjesec u kojemu “Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila” drži tron; ta poduzeća zapošljavaju više od 230 tisuća ljudi ili 2,5 tisuće više nego prerađivači. Ni sektor trgovine nije među onima koji najviše vuku rast zaposlenosti, ali i nevelik porast (1,5%) bio je dovoljan da zasjedne na vrh.

Orijentacija na usluge

To samo podcrtava pitanja deindustrijalizacije i uslužno orijentiranog gospodarstva. Proteklih godina to je donosilo solidne stope rasta, ali posustajanjem pojačanih priljeva europskog novca takva struktura opet bi mogla pokazati drugu stranu medalje. Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb, kaže kako smo u lancu dodane vrijednosti napravili korak nazad, a zbog faktora tehnologije u industriji su zaokreti teži nego drugdje.

Najviše polemika u pogledu zaposlenosti uglavnom izaziva javni sektor, u kojemu su stope rasta i ove godine na tri-četiri posto. Ukupnu sliku već neko vrijeme obilježava usporavanje. Kod pravnih osoba to se očituje u neznatnom padu u odnosu na lanjski listopad (za 1500 ili 0,1 posto, na 1,52 milijuna osoba), dok, računajući i obrtnike i slobodne profesije, broj ukupno zaposlenih (a trenutačno ih je 1,75 milijuna) i dalje pokazuje rast, ali godišnje povećanje za 28,5 tisuća ili 1,65 posto također je potvrda posustajanja tempa.