Iako je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje prekomjernog deficita, za usklađivanje s preporukama Europske komisije odnosno Vijeća EU u okviru postupka pri prekomjernom manjku potrebni su dodatni napori da bi se osigurala vjerodostojnost smanjenja deficita i njegovo svođenje ispod 3 posto BDP-a do 2016., poručuju iz Europske komisije.

U sklopu preispitivanja Vladina nacionalnog programa reformi i programa konvergencije Komisija je iznijela i osam preporuka hrvatskim vlastima. Iako su mahom dobrohotni stavovi u očitovanju EK u vezi s mjerama za smanjenje deficita uglavnom očekivani – uostalom, i osmišljavanje mjera bilo je praćeno konzultacijama s Bruxellesom – dio domaćih ekonomista 'na prvu loptu' preporuke ipak ocjenjuje mlakim.  Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta stoga primjećuje kako je ovo ipak izvješće odlazeće ekipe Europske komisije, a ujedno i posljednje rađeno prema metodologiji koju će već ove godine zamijeniti nova, ESA 2010. Stvarnost je, kaže, ionako već prilično odmakla od brojki kojima se barata u dokumentu Europske komisije, dodaje, ističući kako je predviđena razina javnog duga od 72 posto BDP-a do kraja godine, već dosegnuta, i to ne računajući dodatno povećanje koje će implicirati primjena nove metodologije.

Drugi analitičari ističu kako je u ovoj fazi Europskakomisija uglavnom podržala Vladine planove za smanjenje deficita koji se tek trebaju potvrditi u provedbi.Zbog toga su se među preporukama našle i one za detaljnije razrade nekih mjera koje Vlada tek namjerava uvesti. Tako se zahtijeva konkretna strategija za reformu oporezivanja imovine. Na istom tragu su, pak, i preporuke za jačanje proračunske strategije, postupaka planiranja i nadzora nad rashodima te unaprjeđenje fiskalnih pravila koja se, kako je prošli tjedan i službeno priznato, u 2013. nisu ispoštivala. O strukturnim slabostima naše ekonomije, kažu ekonomski analitičari, dovoljno je oštro i zabrinjavajuće bilo već izvješće Komisije od prije dva mjeseca, kad je Hrvatska pod povećalo stavljena i u okviru praćenja makroekonomskih neravnoteža. Od ukupno osam preporuka Vijeća, odnosno EK, prva je usmjerena na provedbu planova i zacrtanih mjera za 2014., ali i ukupno jačanje proračunske strategije, postupka planiranja proračuna te makroekonomskih predviđanja koja su se pokazala prilično nepouzadnima. Komisija, usto, traži da se dodatno preciziraju mjere najavljene za iduću i 2016. godinu, što se očito odnosi na najavljene nove poreze (na nekretnine, kamate na štednju).

Od Vlade se, uopćeno, traži i da razmotri "dodatne stalne mjere kojima se potiče rast radi održivog smanjenja deficita do 2016.", a do ožujka 2015. očekuju i "detaljno preispitivanje rashoda". Do jeseni ove godine računaju, pak, bolje reguliranje novosnovanog Povjerenstva za fiskalnu politiku i jačanje njegovih ovlasti i neovisnosti o proračunskim tijelima. Uz detaljniji opis zamisli u vezi s oporezivanjem "povremenog oporezivanja imovine", preporučuju se i poboljšanja učinkovitosti porezne uprave.Vezano uz nacionalni plan reformi, u dijelu mirovinskog sustava preporuka je da se do ožujka 2015. donese zakonodavstvo za ubrzavanje planiranog usklađivanja dobi za umirovljenje za žene i muškarce te poticanje povećanja dobi za umirovljenje na 67 godina. Podsjeća se i na potrebu smanjenja mogućnosti prijevremenih umirovljenja te strožih procjena i kontrola invalidskih mirovina. I u slučaju zdravstva, preporuke su mahom već poznate: "ojačati troškovnu učinkovitost sektora, među ostalim, u bolnicama".

Kad je posrijedi jedna od bolnijih točaka hrvatske konkurentnosti, tržište rada, Komisija od Vlade traži da do ožujka iduće godine provede "drugu fazu reforme zakona o radu uz savjetovanje sa socijalnim partnerima, osobito u pogledu uvjeta otpuštanja i radnog vremena te u cilju sprečavanja daljnje segmentacije tržišta rada, među ostalim za mlade ljude". Preporuka je i da se preispita sustav određivanja plaća radi bolje usklađenosti kretanja u području produktivnosti i platnih uvjeta, a zaključke u EK očekuju očekuju do kraja ove godine. Dotad bi trebalo izraditi planove za rješavanje neprijavljenog rada, kažu. A u istom roku Vlada bi trebala provesti reviziju sustava poreza i naknada te predstaviti plan djelovanja kako bi se poboljšala ponovna aktivacija neaktivnih i nezaposlenih osoba. Uglavnom poznate stvari koje su ucrtane u planove. Ali to treba provesti.