Posljednje izmjene Zakona o trgovačkim društvima ili, primjerice, ovotjedno potpisivanje protokola kojim su Hanfa i Zagrebačka burza usvojile novi Kodeks korporativnog upravljanja samo su neke od najnovijih regulatornih inicijativa koje su uvelike potaknute procesom pristupanja Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Računa se da će se višegodišnji put okončati ulaskom u tu organizaciju u prvoj polovici 2026. godine, ali kako je na jučer održanoj konferenciji o prednostima pristupanja Hrvatske OECD-u rekao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, “dok god nije sve odrađeno, nije gotovo”.

Poboljšanje poslovnog i investicijskog okruženja, unaprjeđenja zakonodavnog okvira i poboljšanja praksi korporativnog upravljanja neke su od glavnih koristi za gospodarstvo za koje ambicija pridruživanja elitnom klubu zemalja daje bitan impuls, istaknuto je (i) na jučerašnjem skupu.

Alvaro Santos Pereira, glavni ekonomisti OECD-a, je pritom uz konstataciju kako se napredak Hrvatske očituje i u dosezanju 80 posto prosjeka EU u pogledu razvijenosti odnosno realnog dohotka, ali je naglasio i kako Hrvatska “može i bolje od toga” jer produktivnošću još uvijek nemalo zaostaje za europskim prosjekom. Za to pak ključnim ističe daljnje “reformske napore i reformski mentalitet”, među kojima je podcrtao i javnu administraciju.

U smislu otklanjanja slabih točaka zemlje pristupnice mogu imati znatne koristi i kroz suradnju sa stručnjacima OECD-a tijekom pristupnog procesa, kaže, ističući kako reforme nikad nisu jednostavne.

Da je tome tako, na konkretan primjer podsjetila je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, koja je u priču o pridruživanju OECD-u uključena od samih početaka, jer je u vrijeme prvog slanja pisma namjere za početak pristupnih pregovora – a od tada je prošlo gotovo osam godina – bila ministrica i potpredsjednica Vlade.

Ponuda manjinskih paketa
Pozdravljajući najave reforme upravljanja javnim poduzećima Dalić je, naime, rekla kako je taj zakon ministar financija Marko Primorac bio najavio još lani, s tim da je plan bio da se donese u prvom ovogodišnjem kvartalu, što se nije dogodilo. “To samo pokazuje o koliko se teškom iskoraku radi i koliko to teško ide”, kaže. Slično vrijedi i za zakonodavna rješenja, ali i njihovu provedbu, u području kvalitete institucija i javnih usluga.

Ipak, pohvalila je činjenicu da je odgovornost za javna poduzeća napokon (nakon gotovo tri desetljeća) smještena tamo gdje treba – na Ministarstvo financija. Vjeruje da je to prava adresa za uspostavu boljih praksi upravljanja, depolitizaciju i usvajanje boljih standarda korporativnog upravljanja. Među ostalim, to uključuje i “pametnu privatizaciju”, kroz korištenje prednosti izlaska na burzu. Podravku, koja će na razini grupe ove godine premašiti milijardu eura prihoda, a u kojoj država i dalje ima kontrolni paket, u tom smislu vidi kao dobar primjer.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Neven Vranković, član Uprave Atlantic Grupe, drži da bi izlasci na burzu kojim bi država ponudila investitorima npr. manjinske pakete kompanija poput HEP-a, pridonijeli i razvoju tržišta kapitala, posebice sa stajališta likvidnosti. Takav smjer u Hrvatskoj se odavno zagovara u investicijskoj zajednici, a razvoj tržišta kapitala i alternativnih izvora financiranja gospodarstva jedno je od područja koja su i u fokusu OECD-a, kao uostalom i Europske unije koja u tom pogledu osjetno zaostaje za SAD-om, a što je bitna varijabla i sa stajališta troškova financiranja.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca na put prema OECD-u gledaju kao na još jednu povijesnu priliku za kvalitativan skok za naše institucije, za naše gospodarstvo i čitavo društvo. “U procesu pristupanja OECD djeluje kao još jedan snažan impuls za naše institucije. Svi znamo gdje su nam najpotrebnije reforme, a ovo je sada prilika da ih i napravimo”, istaknula je Irena Weber u ime HUP-a.

Među tim reformama svakako je, kaže, podizanje kvalitete našeg obrazovanja. Apostrofirala je kako je naše ulaganje u obrazovanje na razini 4,8 posto BDP-a ili 10,7 posto proračunskih izdataka, što je malo iznad prosjeka EU. Za tolika izdvajanja u HUP-u drže da se mogu i moraju postići bolji obrazovni rezultati već u sljedećem anketnom ciklusu, naročito u matematičkoj pismenosti.

Vezano uz reformu zdravstva podsjetila je da hrvatski poslodavci izdvajaju 16,5 posto za svoje radnike za zdravstveno osiguranje, a uslugu je katkad teško dobiti. U mnogim zemljama EU doprinos za zdravstveno ograničen je, napominje, na 4-6 mjeseci, što bi u HUP-u voljeli vidjeti i kod nas.

Smanjenje javnog sektora
Glede reforme pravosuđa Weber ističe kako je ono jamac konkurentnosti gospodarstva, a ponovila je i da nam je potrebno smanjenje glomaznog javnog sektora.

“OECD znači pristup najboljih globalnim praksama u kreiranju ekonomskih politika, regulacije te poslovnog okruženja; otvoren pristup najboljim istraživanjima i analizama u područjima poput obrazovanja, zdravstva, inovacija, istraživanja i razvoja, digitalne transformacije, ekologije i slično. I to nam treba biti ključni motivator ulaska u OECD.

Potrudimo se iskoristiti najbolje znanje i prakse za reforme koje želimo i trebamo, a od čega ćemo imati koristi ne sljedećih nekoliko godina već sljedećih nekoliko desetljeća”, zaključila je. Uz poruku da su poduzetnici “spremni na utakmicu s najboljima”.