Čitava imovina, stopostotni udjeli u Belupu, Danici te Podravki Poljska te buduća potraživanja Podravke, sve su to redom instrumenti osiguranja koje je Podravka dala bankama za kredit iz prosinca 2010. godine. Iako je vijest o kreditu tada uredno objavljena na Zagrebačkoj burzi, dio koji se tiče nevjerojatne količine osiguranja za sindicirani kredit isplivao je u javnost nedavno tijekom suđenja u slučaju “Spice”. Tada je, naime, četvrtokrivljeni Zdravko Šestak, inače bivši predsjednik Uprave Podravke, o tome postavio pitanje glavnom svjedoku Miroslavu Vitkoviću. On je u vrijeme dobivanja kredita bio predsjednik Uprave (nakon Šestaka), a na sudu je potvrdio, čime je sve Podravka morala jamčiti za kredit, dodajući kako je to bilo uobičajeno.

Ipak, boljim poznavateljima Podravkina poslovanja jasno je već na prvu da su uvjeti kreditiranja itekako pretjerani. Primjerice, nikad prije Podravka nije morala jamčiti svojom “zlatnom kokom” farmaceutskom tvrtkom Belupo, koja joj nosi većinu dobiti. Sve da i jest, ako se zna da je vrijednost Belupa svojedobno procjenjivana na više od milijardu kuna, postavlja se pitanje čemu onda i sve ostalo što su bankari tražili. Kredit je Podravka uzela na pet godina (do 2015.), a da se dogodi nešto neplanirano u poslovanju, banke mogu u svakom trenutku izlistati Belupo na burzi ili, primjerice, zaplijeniti sva buduća Podravkina potraživanja od kupaca, koja se mjere u stotinama milijuna kuna. Iz zapisnika sa sjednice Nadzornog odbora, koja je održana 14. prosinca 2010. godine, koji je dobio ovih dana i Poslovni dnevnik, vidi se da se tim uvjetima kreditiranja žestoko opirala samo glavna sindikalna povjerenica Ksenija Horvat. Osim što je upozorila na skupu obradu kredita koja je bila jedan i pol posto umjesto dotad uobičajenih 0,8 posto, istaknula je i da ukupan iznos kredita čini 18 posto ukupne vrijednosti bilance tvrtke zbog čega su predloženi instrumenti osiguranja znatno premašili iznos potencijalnog rizika za banke. Kredit je dalo sedam banaka: Erste Bank AG i Erste&Steiermärkische Hrvatska, zatim Zagrebačka banka, PBZ, SG – Splitska banka, RBA i HPB. Ljubo Jurčić, tadašnji “krizni” predsjednik Nadzornog odbora je doduše prema zapisniku konstatirao da “Podravka zaslužuje bolje uvjete kreditiranja i kamatu ispod pet posto (ugovorena je 6,25 posto), ali i zbog svog statusa i značaja kao kompanija od posebnoga državnog interesa”. S Ljubom Jurčićem ovih smo dana izmijenili nekoliko SMS poruka s obzirom na to da se nalazi u Teksasu, u SAD-u. “U to je vrijeme to je bilo normalno, čini mi se da su i dotadašnji krediti bili slično pokriveni, s tim da tada više nije bilo obveznica”, poručio je. Smatra da takav kredit nije “opasan” za kompaniju. “Minimalno korektno vođenje Podravke ne može dovesti u pitanje otplatu ovoga kredita”, dodao je Jurčić.

Aktualni predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić rekao nam je da je Podravka u sličnoj poziciji bila i prije desetak godina kad je EBRD bio dioničar i kreditor kompanije. “Dok si slab, banke su te koje postavljaju uvjete. U slučaju ovoga posljednjeg kredita ipak treba naglasiti da su ugovorene povoljne kamate”, rekao nam je Mršić napominjući da su, primjerice, u vrijeme EBRD-a plaćali kamate od čak 14 posto. Također naglašava da je Podravka zapravo znatno smanjila svoju zaduženost te da se ona sad kreće ispod 3X EBITDA (dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije). Podravka je, podsjetimo, u vrijeme dizanja 100 milijuna eura teškoga kredita bila u nezavidnoj poziciji s teretom afere “Spice” na leđima, i to su bankari vrlo dobro iskoristili. “Morali smo prije isteka kratkoročnih kredita napraviti dugoročan financijski plan, a financijskim aranžmanom od sto milijuna eura donijeli smo Podravci stabilnost za iduće četiri godine”, rekao je u veljači ove godine Ljubo Jurčić u jednom intervjuu, baš kad je napuštao Nadzorni odbor. Inače, prema podacima poslovnog izvješća Podravke za 2011. godinu, dugoročne obveze kompanije iznose 939 milijuna kuna, a ukupno s kratkoročnim obvezama premašuju 2,1 milijardu kuna.