Početkom godine udvostručila se potražnja za radnicima, najviše se traži VSS

Autor: Jadranka Dozan , 16. veljača 2022. u 22:00
Ukupno je iz evidencije nezaposlenih izašlo nešto više od 11.400 osoba, od čega je gotovo 8000 izašlo zbog zapošljavanja/T. Miletić/PIXSELL

U prosjeku je lani HZZ zaprimio 43 posto više prijava slobodnih radnih mjesta nego godinu prije, a u siječnju ove godine prijava potreba za radnicima bilo je 91 posto više nego prošle godine

Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, za prvi mjesec ove godine, potvrđuju nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada. Već duže vrijeme to sugeriraju i mjesečni podaci o prijavljenim potrebama za radnicima.

Lani ih je u prosjeku bilo 43 posto više nego godinu prije. A u siječnju ove godine putem HZZ-a prijavljeno je 26.389 slobodnih radnih mjesta, što je gotovo 91 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, odnosno 61 posto više nego u prosincu.

Najviše iz ugostiteljstva
Najviše je prijava, više od četvrtine (za 6741 radnih mjesta) prošli mjesec pristiglo iz turističko-ugostiteljskog sektora te iz prerađivačke industrije (oko 4200 ili 16 posto), a približno svaka deseta prijava odnosila se na potrebe za radnicima u sektoru trgovine.

Ukupno je iz evidencije nezaposlenih pri HZZ-u prošli mjesec izašlo nešto više od 11.400 osoba, od čega je gotovo 8000 izašlo zbog zapošljavanja, što je pak nešto više nego lani. Od toga su 7473 osobe iz statusa nezaposlenih izašle na temelju zasnivanja radnoga odnosa (tri posto više nego u lanjskom siječnju), a preostalih 513 zbog započinjanja drugih poslovnih aktivnosti u vezi sa zapošljavanjem.

26.389

radnih mjesta bilo je slobodno putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Od onih koji su u siječnju našli posao, gotovo polovica se zaposlila u obrazovanju, prerađivačkoj industriji i trgovini.

Promatrano prema stupnju obrazovanja, podaci HZZ-a upućuju na to da je najveći porast broja onih koji su u siječnju pronašli posao zabilježen kod  fakultetski obrazovanih osoba (21 posto više nego u istom mjesecu prošle godine).

Među registriranim nezaposlenim osobama visokoobrazovanih je u siječnju bilo 25 posto manje nego prije godinu dana, što je veće smanjenje od ukupnog prosjeka.

Među ostalim, kod skupina više i visoko obrazovanih zamjetno je i da je prošle godine zabilježeni porast zapošljavanja manje rezultat povećanog zasnivanja radnog odnosa (takvih je bilo približno isto kao godinu prije). Taj porast u prvom redu je rezultat više zapošljavanja na temelju drugih poslovnih aktivnosti, što uz ostalo  uključuje i pokretanja obrta ili tvrtki, stručna osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa i sl.

Kod prvostupnika odnosno osoba sa završenim stručnim studijima, primjerice, po osnovi “drugih poslovnih aktivnosti” zapošljavanja su povećana za čak 42 posto, a kod VSS-a za 22 posto.

Uobičajeno povećanje
Inače, ukupan broj pri HZZ-u registriranih nezaposlenih na mjesečnoj razini na kraju siječnja je, sezonski uobičajeno, bio za nekoliko tisuća veći nego krajem prosinca, ali u međugodišnjim usporedbama nepunih 131 tisuću nezaposlenih osoba predstavlja smanjenje za 34,3 tisuće ili 20,8 posto. Godišnji pad bilježi se u svim dobnim i obrazovnim skupinama, kao i u svim županijama.

Promatrano prema dobi, najveći pad nezaposlenosti, čak 35 posto, bilježi se kod mladih između 20 i 24 godine, dok je kod onih od 60 i više godina broj nezaposlenih pao za manje od sedam posto.

U kontekstu stupnja obrazovanja, najveće postotno smanjenje broja nezaposlenih u odnosu na lanjski siječanj evidentirano je kod osoba sa završenim fakultetom i akademijom, njihov broj pao je za 25 posto.

Teritorijalno gledano, padom registirane nezaposlenosti od čak 40 posto prednjači Istarska županija, dok je npr. u Vukovarsko-srijemskoj broj nezaposlenih pao manje od deset posto.

Komentirajte prvi

New Report

Close