S prvim narezanim limovima u brodogradilištu 3. maj intenzivira se gradnja dva pontona u sklopu projekta obnove Doka 11, što je od velike važnosti za susjedno remontno brodogradilište Viktor Lenac, koje na ovom doku ostvaruje više od trećine godišnjih prihoda.

Ovaj posao 3. maju donosi ukupno sedam milijuna eura za obavljene radove, dok Lenac nabavlja sav materijal. Međutim, za obje strane njegovo je značenje – veliko.

Dva nova pontona Lencu donose održivo poslovanje u postojećim kapacitetima, dok je za 3. maj ovaj posao simbolički početak transformacijskog procesa iz poteškoća u smjeru nastavka brodograđevne djelatnosti.

Predsjednik Uprave 3. maja Edi Kučan na svečanom početku radova na obnovi Doka 11/GORAN KOVAČIĆ/PIXSELL

Oživljavanje tvrtke-kćeri
Naime, u sklopu programa restrukturiranja 3. maja namjera je Uprave da se navedeni posao s matične tvrtke prenese na novo društvo koje je odnedavno aktivno – 3. maj Rijeka 1905. Nakon nedavne formalno-pravno provedene dokapitalizacije kroz unos imovine, opreme i strojeva u vrijednosti 10 milijuna eura, u 3. maj Rijeka 1905. predviđen je unos novih poslova i dijela zaposlenika.

Direktor starog i novog 3. maja, Edi Kučan, navodi da je staro društvo opterećeno određenim gubitcima (tu je i oko 13 milijuna eura gubitka iz poslovanja 2022.). Drugim riječima, tvrtka je u poteškoćama, što pak po kriterijima EU-a za gradnju novih brodova znači da ne može dobiti potrebno jamstvo.

“Zato se kroz program restrukturiranja krenulo s novom tvrtkom koja sve kriterije EU-a zadovoljava, pa će se brodograđevna djelatnost nastaviti. Ukratko, 3. maj, društvo majka, provelo je dokapitalizaciju nove tvrtke, a još se rješava IT sustav nove tvrtke te se kreće s prenošenjem ugovora o radu dijela ljudi iz proizvodnje u broju koji je potreban da ne bi došlo do poteškoća”, kaže Kučan.

To znači ukupno do 500 ljudi, no za početak manji broj, jer će se u okviru poslovanja starog društva dovršiti novogradnja 527. Navedeni plan podrazumijeva poslovno oživljavanje 3. maja Rijeka 1905. koje je osnovano u rujnu 2017., ali je sve do početka srpnja ove godine bilo neaktivno.

To se stubokom mijenja, a prvi posao bit će upravo gradnja dva pontona za Lenčev Dok 11. Sve to znači da se kao najveći vjerovnik 3. maja, s jamstvima koja su izdana za stare brodove, ponovo uključuje država kao bitan faktor temeljem svoje suglasnosti za prijenos potkoncesije za obavljanje brodograđevne djelatnosti

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Za Lenac, prema riječima predsjednice Uprave Sandre Uzelac, izgradnja prva dva od ukupno devet pontona značit će podizanje nosivosti Doka 11, kako bi mogli nastaviti s prihvaćanjem većih brodova tzv. Suezmax veličine, za koje je taj dok i namijenjen.

Teško do novca
“To će osigurati održivo poslovanje Viktora Lenca, odnosno nastavak rada u postojećim kapacitetima. U suprotnom bi imalo negativne posljedice na mogućnost usporednog rada na remontima više brodova, time i na fleksibilnost prema potrebama tržišta, što bi se izgledno negativno odrazilo na prihode koje Viktor Lenac može ostvarivati, a time i na ukupnu zaposlenost i broj radnika”, navodi Uzelac.

Vremešan Dok 11 svakako zahtijeva ulaganje i u druge pontone, jer vrijeme čini svoje i potrebe za daljnjom obnovom bit će i dalje. Međutim, trenutno se čak niti o potrebnom novcu ne može govoriti.

Kako pojašnjava Uzelac, teško je prognozirati razdoblje narednih faza takvih ulaganja i staviti ih u kontekst cjelokupnog poslovanja i okolnosti u okruženju koje utječu na poslovne rezultate i akumulaciju sredstava za investicije.

“Nažalost, na povoljna kreditna sredstva u ovom trenutku ne možemo računati, neovisno je li riječ o HBOR-u ili nekoj drugoj banci. Viktor Lenac pripada djelatnosti brodogradnje kojoj nisu dostupne potpore ili regionalne potpore sukladno pravilima EU, a potom i stoga što smo ušli u razdoblje visokih kamatnih stopa koje kod većih iznosa kreditnih sredstava značajno opterećuju poslovanje. Zato će svaka takva investicija trebati biti izbalansirana i financirana kombinacijom vlastitog novca i. naravno, kredita”, navodi Uzelac.