Radimir Čačić i njegov HNS smislili su već prvu odluku Vlade Kukuriku koalicije ako na izborima osvoji vlast: angažirati neovisnu revizorsku kuću koja bi utvrdila stvarno stanje javnih financija. Bez toga je, kaže, nemoguće sastaviti suvisli proračun za 2012. pa će zajedno s HSU-om to predložiti ostatku četvorke, SDP-u i IDS-u. Iako nije čuo za tu Čačićevu izjavu, Branko Grčić, SDP-ov glavni ekonomski strateg, načelno bi se s tim složio jer je “veoma važno pri prijenosu vlasti utvrditi sve stvarne obveze države, kao i potraživanja. Aktualna Vlada nizom ugovora preuzima obveze za razdoblje u kojem će mandat imati neka nova garnitura”. Ipak, Grčić nije siguran bi li to baš trebali utvrđivati neovisni revizori ili stručnjaci u postojećim tijelima državne uprave.

Nije to kompanija…
Dobar poznavatelj javnih financija koji, doduše, ne bi javno komentirao priču, kaže kako Čačić i pristupom tom pitanju pokazuje da mu javne financije nisu baš specijalnost pa i preuzimanje vlasti tretira kao preuzimanje kompanije. Čemu služi Ured za državnu reviziju i saborska izvješća o izvršenju proračuna, što rade rejting agencije, MMF, Komisija EU, retorički nabraja. Josip Budimir, ekonomski strateg HSLS-a veoma je pak direktan u pogledu primopredaje vlasti. “Tko ne može preuzeti vlast bez toga (vanjske revizije, op. a.), neće moći niti s tim”. Dodaje da se posezanjem za sličnim vanjskim angažmanima – osim ignoriranja da u sustavu postoje i ljudi i institucije koji kojima je to posao i koji ga znaju, najčešće pokazuje traženje alibija za (ne)donošenje odluka.

“Za kompetentnu vladu inventura stanja javnih financija nije problem, to prije što danas ipak treba priznati da su javne financije transparentnije nego na kraju SDP-ove koalicijske vlade. Ukratko, dabogda nam svi problemi bili u tome”, zaključuje Budimir. I Željko Lovrinčević, viši savjetnik na zagrebačkom Ekonomskom institutu i premijerkin savjetnik, drži da buduća vlada, tko ju god sastavljao, može računati na bolju transparentnost nego dosadašnje. “Bilo bi dobro da hrvatski političari napokon pokažu razinu zrelosti u primopredaji vlasti. To znači da oni koji odlaze ostavljaju uredno stanje javnih financija, za što vjerujem da ovi izbori nose poboljšanja, ali i da oni koji preuzimaju vlast već u fazi borbe za nju dolaze s konkretnim idejama i konzistentnim programima”, ističe. Dodaje kako je uvid u stanje javnih financija uvelike i pitanje sustavnog i tehnički kvalitetnog rada za cijeloga mandata provedenog u opoziciji.

Svi su imali repove
Dosadašnje promjene vlasti uvijek su nosile repove i sporenja što su bivši ostavili novima u baštinu u odnosu na javno priznato stanje. Tako je početkom prošlog desetljeća SDP-ova vlada u amanet dobila velike neizmirene obveze i problem nelikvidnosti, a HDZ-ova je potom od SDP-ove naslijedila fiskalni deficit koji je od službenoga bio veći za gotovo dva posto BDP-a (što im je Ivan Šuker godinama nabijao na nos). Svi se analitičari slažu kako bi ovaj put primopredaja vlasti u pogledu urednosti javnih financija mogla biti “najmanje prljava dosad”. A upravo zbog dosadašnjih iskustava neki promatrači domaće političke scene pribojavaju se da bi HNS-ova inicijativa, uz pretpostavke pobjede opozicije na izborima, mogla biti i uvertira za nimalo ohrabrujući početak mandata nove Vlade. U njoj, naime, vide naznake da bi se mjesecima od početka mandata nova vladajuća garnitura mogla baviti prošlošću i lovom na vještice. To ni u povoljnim ekonomskim ciklusima nije uputno.

Teška misija

Jako neobično, ali tehnički izvedivo

Čelnik ugledne revizorske tvrtke na upit za mišljenje o Čačićevoj inicijativi nakratko je ostao zatečen. “Nije to baš uobičajeno za države”, kaže. Dodaje ipak da je to tehnički izvedivo jer uz standardne revizije financijskih izvješća postoje i posebne, s drugim ciljevima i pristupom. Koliko bi takav angažman – natječaj, a i sam posao – potrajao (pogotovo za “opsežnu reviziju”), i može li si vlast to vremenski priuštiti, drugo je pitanje, kaže.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište