Europska komisija zadržala je u četvrtak svoje ranije procjene po kojima će rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini biti 2,8 posto, a sljedeće 2,7 posto, nakon što je rast krajem prošle godine ponešto posustao.
Rast hrvatskog gospodarstva se nastavlja, iako malo usporava, no i dalje je sporiji nego u usporedivim zemljama članicama, proizlazi iz proljetnih ekonomskih prognoza koje je u četvrtak objavila Europska komisija.
Europska komisija zadržala je u četvrtak svoje ranije procjene po kojima će rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini biti 2,8 posto, a sljedeće 2,7 posto, nakon što je rast krajem prošle godine ponešto posustao.
Rast hrvatskog gospodarstva se nastavlja, iako malo usporava, no i dalje je sporiji nego u usporedivim zemljama članicama, proizlazi iz proljetnih ekonomskih prognoza koje je u četvrtak objavila Europska komisija.
Europska komisija zadržala je u četvrtak svoje ranije procjene po kojima će rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini biti 2,8 posto, a sljedeće 2,7 posto, nakon što je rast krajem prošle godine ponešto posustao.
S druge strane, slovenski BDP bi trebao rasti 4,7 posto ove i 3,6 posto sljedeće godine, rumunjski 4,5 ove i 3,9 posto sljedeće godine, Slovačke 4 i 4,2 posto, Poljske 4,3 i 3,7 posto, Mađarske 4 i 3,2 posto, Bugarske 3,8 i 3,7 posto.
"Pozitivno je što se rast nastavlja, iako nešto sporije. Ali, ostaje problem zaostajanja Hrvatske za usporedivim zemljama", kažu stručnjaci koji su u Europskoj komisiji zaduženi za Hrvatsku. "Rješenje za to zaostajanje je u povećanju potencijalne stope rasta, što se postiže strukturnim reformama. Njih je lakše provesti sada kada postoji rast, nego kad nastupi stagnacija ili recesija", dodaju stručnjaci.
U Komisiji kao pozitivne pomake ističu relativno veliki rast zaposlenosti, predviđeni rast investicija te proračunski saldo opće države, koji bi trebao i ove i sljedeće godine biti u plusu.
Procjene Komisije su da će Hrvatska ove godine imati proračunski višak od 0,7 posto BDP-a, dok je prošle godine on iznosio 0,8 posto, koliko se očekuje i u 2019. godini. To pridonosi smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, koji predstavlja jednu od glavnih makroekonomskih neravnoteža.
Komisija će 23. svibnja objaviti ekonomske preporuke zemljama članicama. Hrvatska vlada je 26. travnja donijela Nacionalni plan reformi i program konvergencije.
Stručnjaci Komisije kažu da je ovogodišnji Nacionalni plan reformi možda nešto manje ambiciozan nego prošlogodišnji, no dodaju da je to "možda dobro, jer nam je važnije da se reforme provedu, nego da se stavljaju na papir, a ne provode se".
Ističu kako će preporuke Komisije biti slične prošlogodišnjima i one se zapravo malo mijenjaju jer se ne provode u praksi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.A gdje je Kirin – domoljub ? Pa to ne moze biti istina. To je laz! Vi ste svi yugonostalgicari i eurofili.
Mi smo najbolji ! Lažete ! Svi lažete ! Isprdci iz SDP kuhinje.
Anemična vlada i dalje tvrdi da su najbolji a upravo ulažu u kupnju novih zastupnika i to preko poštenjačine Bandića i vjerodostojnog i uvijek od riječi Vrdoljaka, a vještačenje potpisa Sauche će završiti tik pred iduće izbore.
Ako slovenski GDP raste ove godine 4,7% onda bi hrvatski morao rasti najmanje 7,5% da bi uopće zadržali korak. Odnosno, da se škare (gap) ne otvaraju još više. Ako se ovaj trend nastavi, mala Slovenija će iduće godine imati isti GDP kao i duplo veća Hrvatska.
Problem postaje što Hrvatska već pomalo zaostaje i za neusporedivim zemljama.
Uključite se u raspravu