Zahvaljujući dividendama od stranih kompanija u njezinu vlasništvu vrijednim 350 milijuna eura, Pliva Hrvatska je u prošloj 2025. godini premašila milijardu eura prihoda – koji su u odnosu na 2024. godinu rasli snažnih 25 posto.
Najveću domaću farmaceutsku tvrtku to je vinulo među prvih deset poduzeća na listi 505 najvećih, i to na osmo mjesto, dok je lani bila na 11. Među prvih deset Pliva bi ipak mogla plesati tek privremeno jer izbacimo li dividende iz jednadžbe, poslovna slika je nešto drukčija u 2025. godini velikih promjena za Plivu.
Kompanija je iz svojeg poslovanja izdvojila TAPI Croatia u zasebno poduzeće kojem je osnova djelatnost proizvodnja i prodaja aktivnih farmaceutskih supstanci i ta se tvrtka odmah plasirala na listu 505 najvećih poduzeća zauzevši 219. mjesto. Pliva Hrvatska je pak iz neprekinutog poslovanja u 2025. godini ostvarila 671,2 milijuna eura prihoda, 7,8 posto manje nego godinu prije, a prihod od prodaje proizvoda iznosi 575,2 milijuna eura, 8,8 posto manje nego godinu prije.
I dalje je Pliva najveća domaća farmaceutska kompanija, daleko veća od prve iduće, riječkog JGL-a koji je se zahvaljujući prošlogodišnjim rezultatima s lanjskog 116. mjesta uspeo na 100. poziciju.
Nikolina Dizdar Čehulić, predsjednica Uprave Plive Hrvatska, kaže da je kompanija dobro pozicionirana za nastavak razvoja. Najveći su poslodavac u farmaceutskoj industriji Hrvatske, najveći su izvoznik lijekova koji proizvode iz Hrvatske izvozi na 60-ak tržišta, uključujući SAD i zemlje Europske unije. No, u 2025. u odnosu na prethodnu godinu prihod od izvoza smanjen je za 20 posto.
Troškovi rastu, cijene padaju
“Prostor za daljnji rast vidimo prije svega u razvoju kompleksnijih proizvoda više dodane vrijednosti, biosličnim lijekovima te inovativnim terapijama koje odgovaraju na neodgovorene potrebe pacijenata. Istodobno, generički lijekovi ostaju važan segment našeg poslovanja i europskih zdravstvenih sustava – generički i bioslični lijekovi čine oko 70 posto terapija koje se koriste u Europi, uz svega oko 20 posto budžeta za lijekove. Njihova dostupnost zato je važna i za pacijente i za održivost zdravstvenih sustava”, kaže Dizdar Čehulić.
Predsjednica Uprave Plive Hrvatska obrazlaže kako farmaceutska industrija posluje uz rast troškova rada, energije, logistike i sirovina dok se cijene kontinuirano snižavaju. Plivin cilj je jačanje uloge Zagreba unutar Tevine globalne mreže te usmjeravati kompaniju prema kompleksnijim proizvodima i terapijama veće dodane vrijednosti.
Među vodećim područjima Plivina portfelja lijekova nalaze se kako kažu, lijekovi za liječenje infekcija, kardiovaskularnih i uroloških bolesti te neurološke terapije s posebnim naglaskom na migrenu. Nekadašnji dio Plive, a od kraja 2024. izdvojeno poduzeće TAPI Croatia Industries dio je nove globalne grupacije Teva Active Pharmaceutical Ingredients (TAPI) koju matična kompanija nastoji prodati, no još nije našla kupca koji bi ponudio odgovarajući iznos novca. Hrvatska TAPI podružnica u 2025. nosi 91 milijun eura prihoda, ima 352 zaposlena na bazi sati rada. Proizvode aktivne supstancije lijekova.
“TAPI vidi značajan prostor za rast kroz jačanje svoje pozicije globalnog partnera farmaceutskim tvrtkama u razvoju i proizvodnji aktivnih farmaceutskih sastojaka. Posebno vidimo prilike u segmentima složenijih i tehnološki zahtjevnijih API-ja, održivijih proizvodnih procesa te digitalizacije i automatizacije proizvodnje”, kažu u kompaniji te tumače da hrvatska proizvodna lokacija unutar svjetski razgranate TAPI mreže ima važnu ulogu zahvaljujući dugogodišnjem znanju, visokoj razini kvalitete i regulatorne usklađenosti te kontinuiranim ulaganjima u tehnologiju i razvoj zaposlenika. Portfelj aktivnih supstancija iz hrvatskog proizvodnog pogona koristi se za liječenje bolesti središnjeg živčanog sustava, respiratornih bolesti, kardiovaskularnih terapija, infektivnih bolesti i drugih područja.
Farmaceutsku industriju na listi 505 najvećih tvrtki u Hrvatskoj, prema prihodu, predstavlja devet poduzeća koja su zajedno ostvarila 1,96 milijardi eura prihoda i čine 2,33 posto ukupnih prihoda svih poduzeća na listi, što je ove godine 84,3 milijarde eura.
Na listu se ove godine nije plasirala Pfizerova Hospira Zagreb, tvrtka koja proizvodi bioslične lijekove i do sada je redovito zauzimala poziciju na listi. No, ove godine izostaje radi poreznog duga koji je isključujući faktor pri kreiranju liste.
Hospira je u poslovnom izvješću za 2025. godinu izvijestila o sudskom sporu s Ministarstvom gospodarstva koji je pokrenula nakon što je ministarstvo zatražilo povrat investicijskih poticaja u iznosu od 4,7 milijuna eura dobivenih za ulaganja u razdoblju od 2017. i 2021. godine. U Hospiri, naime, smatraju da je potraživanje povrata neosnovano. Iz Pfizerova globalnog ureda za medije kratko su poručili kako su u sporu s lokalnom vlastima te uputili na poslovno izvješće u kojem su zabilježili i 1,16 milijuna eura preplaćenog PDV-a.
Nova tržišta
Riječki JGL, pod novim vodstvom izvršne direktorice Alenke Jajac Knez, nastavlja svoj uspon u farmaceutskoj industriji kao druga najveća hrvatska tvrtka u sektoru, pri čemu prvi put 505 najvećih imaju dvije farmaceutske tvrtke među prvih stotinu. JGL je u 2025. i dalje pod vodstvom bivšeg izvršnog direktora Mislava Vučića ostvario rast od 27,4 posto na 206 milijuna eura prihoda, uz rast izvoza od 28,5 posto, prema nekonsolidiranom izvješću. Prostor za daljnji rast u JGL-u vide u područjima u kojima imaju dokazanu stručnost, tržišne pozicije i proizvodne kompetencije. Riječ je o dermatologiji, respiratornom zdravlju i oftalmologiji.
“JGL je među vodećim europskim proizvođačima sterilnih proizvoda za oči i nos, a upravo tu vidimo prostor za daljnji razvoj, širenje na međunarodna tržišta i snažnije korištenje vlastitih tehnoloških prednosti”, kažu u JGL-u. Fokusirani su na razvoj novih proizvoda s dodanom vrijednošću, ulasku na nova tržišta, strateškim partnerstvima te selektivnim akvizicijama koje im nadopunjuju portfelj. U idućoj godini iz riječke kompanije očekuju rast regulatornih zahtjeva, veći pritisak na sigurnost opskrbe i dostupnost lijekova, potrebu za diversifikacijom dobavljača i bržu digitalizaciju procesa te sve veći značaj automatizacije i analitike u proizvodnji i planiranju.
Ova godina u kojoj je JGL obilježio 35 godina postojanja krenula im je dobro, u prvih šest mjeseci JGL Grupa ostvarila je 169,4 milijuna eura prihoda, uz rast od 14,7 posto te operativnu dobit od 38,3 milijuna eura uz smanjenje neto duga JGL Pharme za 30 posto. “Prema prodaji ostvarenoj u prvom polugodištu 2026., tri najvrjednija JGL-ova brenda bili su Aknekutan, Aqua Maris i Vizol-S”, kažu u JGL-u. Aknekutan koji se prodaje isključivo u izvozu učvrstio je poziciju najvećeg brenda prema vrijednosti prodaje, Aqua Maris ostaje vodeći OTC brend po kojem je JGL najprepoznatljiviji, a Vizol-S je iz oftalmološkog segmenta.
Koprivnički Belupo, dio Grupe Podravka, ove je godine plasiran na 144. mjesto liste 505 najvećih poduzeća, istoj poziciji koju je zauzimao prošle godine.Prema nekonsolidiranom poslovnom izvješću usporedivom s ostalim kompanijama na listi Belupo je 2025. ostvario najskromniji, jednoznamenkasti rast prihoda u odnosu na prethodnu godinu od 7,01 posto. Iz kompanije
otkrivaju da su im u prošloj godini najprodavaniji bili bezreceptni lijekovi Lupocet, Neofen i Silymarin.
“Značajan prostor za daljnji razvoj vidimo u brojnim terapijskim područjima, ponajprije u dermatologiji, po kojoj smo prepoznati na domaćim i stranim tržištima, te u kardiologiji i području živčanog sustava. Budući rast planiramo ostvarivati prvenstveno lansiranjem novih proizvoda na postojećim tržištima, ali i ulaskom na nova tržišta putem partnerskih suradnji”, kažu u Belupu, gdje očekuju da će okolnosti koje već oblikuju farmaceutski sektor nastaviti.
Iz Belupa među okolnostima ističu geopolitičku neizvjesnost, pritisak na opskrbne lance, rast troškova poslovanja, pritisak na cijene lijekova, ovisnost o vanjskim dobavljačima te (ne) dostupnost pojedinih kritičnih lijekova.
Pretežno u drugoj polovici liste 505 najvećih smjestila su se hrvatska prodajna predstavništva farmaceutskih multinacionalnih korporacija, među kojima je najbolje pozicioniran Roche na 170. mjestu, pet mjesta bolje nego lani zahvaljujući rastu prihoda od 14 posto na 123,8 milijuna eura.
Genera se udvostručila
Prema podacima servisa Poslovna.hr, veterinarska Genera udvostručila je prihode 2025. u odnosu na 2024. i lanjsku 421. poziciju zamijenila ovogodišnjom 227. Danski Novonordisk koji je lani pokrenuo veliko restrukturiranje i rezanje troškova kako bi više novca mogao uložiti u istraživanje i razvoj, na hrvatskom je tržištu 2025. u odnosu na 2024. rastao 28,4 posto i ostvario 76,2 milijuna eura prihoda naspram 59,3 milijuna eura iz 2024.
Novonordisk raste na lijekovima za dijabetes, odnosno za mršavljenje. Na globalnoj razini Wegovy, lijek za mršavljenje, do kraja 2025. postao je dostupan u 52 države, dok je godinu prije bio dostupan u tek 17, a prodaja je skočila na 82 milijarde danskih kruna (otprilike 11 milijardi eura). Rezultat postignut na hrvatskom tržištu pozicionira Novonordisk na 256 mjesto na listi, što je za 71. mjesto bolje od lanjske 335. pozicije.
Švicarski Sandoz, koji se prije tri godine odvojio od Novartisa kako bi se požrtvovnije posvetio razvoju generičkih i biosličnih lijekova, na hrvatskom je tržištu 2025. ostvario rast od 10,3 posto, na 63,2 milijuna eura prihoda i zauzeo 325. mjesto na listi. U poslovnom izvješću hrvatske podružnice tumače kako je rast rezultat postignut u području onkologije i bezreceptnih lijekova, a na tržište su lansirali i nekoliko novih proizvoda koji nisu značajno utjecali na rast prihoda. Na hrvatskom tržištu 48 posto Sandozove prodaje čine receptni lijekovi, 32 posto onkologija i bioslični lijekovi, a 20 posto odnosi se na paletu bezreceptnih lijekova.
Na začelju liste njemački Bayer, domaćim potrošačima najpoznatiji po Aspirinu, drži 453. mjesto s 45,8 milijuna eura prihoda koji su 2025. u odnosu na 2024. rasli 11,8 posto.
