Postavši članica Grupe Barr, Pliva je po tvrdnjama čelnih ljudi najveće farmaceutske kompanije u Hrvatskoj ulovila jedan od zadnjih vlakova koji će joj omogućiti sudjelovanje na svjetskom tržištu generičkih lijekova. Znatno ulaganje u istraživanje i razvoj, širenje na golema istočna tržišta, povećanje broja zaposlenih u Hrvatskoj i garancija stabilnih cijena generičkih lijekova domaćim potrošačima prednosti su spajanja s američkim Barrom koje posebno ističu u Plivi. Buduća strategija Plive bila je tema radionice održane krajem prošlog tjedna u splitskom Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS) kojim ravna prof. dr. Miroslav Radman, što nije slučajno jer su upravo biotehnologijska istraživanja koja bi se u Institutu trebala provoditi ishodište za revolucionarna otkrića u industriji lijekova. Pliva je stoga jedna od kompanija u Hrvatskoj koja je pronašla interes financijski pomagati rad Instituta, te će, kao još dvadesetak tvrtki, Radmanovu Institutu u idućih barem pet godina godišnje donirati 200 tisuća kuna.

Golem potencijal
Nakon znatnog usporavanja otkrića inovativnih lijekova, u idućih nekoliko godina očekuje se ekspanzija generičke industrije u kojoj će vodstvo preuzeti najviše pet globalnih kompanija, a onima koji se nađu izvan tog društva zajamčen je inferioran položaj i teško preživljavanje. Svjetsko generičko tržište prošle je godine težilo oko 71 milijardu američkih dolara, a procjenjuje se da će za pet godina vrijednost porasti na oko 116 milijardi. Od toga oko 45 posto otpada na američko tržište, dvadesetak posto na Europu, a ostatak svijeta dijeli oko trećinu kolača. Prema prodaji u 2005. godini, Barr Pharmaceuticals zauzima treće mjesto, a ispred njega su izraelsko-američki Teva/Ivax, te Sandoz u vlasništvu švicarskog Novartisa. Biogenerici su posebno zanimljiv sektor farmaceutike jer imaju golem tržišni potencijal. Riječ je o generičkim oblicima biofarmaceutskih molekula razvijenih primjenom bioloških procesa, odnosno lijekovima koji se koriste u liječenju najtežih bolesti čiji su originali danas vrlo skupi. Biogenerici će zbog znatno niže cijene postati dostupniji većem broju bolesnika, time će porasti i njihova prodaja, a povezana kompanija planira zauzeti poziciju svjetskog lidera u području biotehnoloških proizvoda na tržištima Sjeverne Amerike i Europe. Pliva je prisutna prvenstveno na brend generičkim tržištima, raspolaže timom od oko 1400 članova marketinško prodajnog tima koji lijekove predstavlja liječnicima, ljekarnicima i distributerima u tridesetak zemalja. Na ključnim tržištima – Hrvatskoj, Poljskoj, Njemačkoj i Rusiji – ima 1200 proizvoda, odnosno 320 molekula, a za još 295 proizvoda podnijet je zahtjev za registraciju. U prošloj godini prodaja Plivinih lijekova samo u Europi iznosila je oko 625 milijuna dolara, što je dva i pol puta više nego 2000. godine.

Svaka druga kutija
Lijekovi se proizvode u tri pogona u Europi: zagrebačkom koji proizvodi lijekove za američko tržište, tržišta zemalja članica Europske unije opskrbljuje pogon u poljskom Krakovu, a Brno u Češkoj specijaliziran je za razvoj citostatika. U Goi u Indiji, pak, nalazi se Centar za bioispitivanja za generičke proizvode u razvoju. “To su pogoni s ljudima koji mnogo uče jer nije lako raditi po američkim standardima. Platili smo visoku cijenu učeći, no to je u svakom slučaju jedina opcija koju moraju izabrati svi koji žele biti igrači na globalnom tržištu”, ističe Željko Čović, predsjednik Uprave i glavni operativni direktor Plive, koji tvrdi da je ta kompanija u stanju proizvesti sve farmaceutske oblike za sva tržišta. U studenom prošle godine u Novom Marofu započela je gradnja višenamjenskog postrojenja za proizvodnju biotehnoloških lijekova vrijednog dvadesetak milijuna dolara koje bi trebalo zapošljavati oko 80 ljudi. Najveći su izazov za Plivu istočna tržišta, zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, ali i Kina. Čović ističe da su to mnogoljudne zemlje koje jačaju svoju zdravstvenu zaštitu jer bilježe sve brži gospodarski rast, tako da je sve veća potreba za lijekovima. S nekih će se tržišta, međutim, Pliva povući zbog preniskih cijena lijekova koje kompaniji više ne garantiraju profit. Hrvatska je još vrlo važno tržište za Plivu. Gotovo svaka druga kutija lijeka u Hrvatskoj dolazi iz Plive. Kako je već poznato, domaći potrošači uskoro će na raspolaganju imati i dio proizvodnog programa Barra, prvenstveno nove lijekove za žensko zdravlje, odnosno oralne kontraceptive koji čine jednu od najvažnijih proizvodnih linija američke kompanije.

Nova zapošljavanja
Prema prihodima, koji iznose više od tri milijarde kuna, te prema broju zaposlenih (2500), Pliva je jedna od najvećih hrvatskih kompanija, drugi najveći izvoznik i najveći izvoznik u Sjedinjene Države. Kompanija surađuje s više od 1200 domaćih dobavljača, a u prošloj je godini zaposlila 317 ljudi, što je gotovo jednako ukupnom broju novozaposlenih u prošle tri godine. Predsjednik uprave Čović i za ovu godinu najavljuje nova zapošljavanja. Natječaji će se vrlo skoro početi pojavljivati u dnevnim novinama, a tražit će se uglavnom ljudi za proizvodnju i istraživanje, s tim da danas u odjelu za istraživanje i razvoj radi više od 300 zaposlenika.

Pliva deveta hrvatska kompanija

Prema visini prihoda, izvozu i broju zaposlenih, Pliva je u prošloj godni zauzimala deveto mjesto na ljestvici najvećih hrvatskih kompanija. Kad su u pitanju kompanije u pretežnom vlasništvu države, ispred Plive su Ina, HEP i Hrvatske željeznice, dok je, primjerice, Končar na 126. mjestu. Od privatnih tvrtki iza Plive su Podravka, Kraš, Lura i Franck.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu