Hrvatska prednjači u povlačenju sredstava iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji “Nacionalni plan oporavka i otpornosti – Konkurentnost i zelena tranzicija u Hrvatskoj”, uoči koje se moglo čuti da je Hrvatska tražila odgodu isplate šeste tranše iz NPOO-a.

Konferencija je održana u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Vlade RH, a uz brojne ministre, nazočili su joj i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković te izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme Europske komisije Raffaele Fitto.

Plenković je istaknuo da je Hrvatska uz Italiju najučinkovitija i najbrža u provedbi svog nacionalnog programa oporavka i otpornosti, donesenog u okviru Instrumenta EU sljedeće generacije. Istaknuo je da bi do kraja ove godine trebalo biti angažirano oko 80 posto sredstava od ukupno 10,5 milijardi eura koje ima na raspolaganju, pri čemu otprilike pola otpada na bespovratna sredstva, a ostalo na povoljne zajmove.

Rok kraj 2026.
Taj iznos čini oko 13 posto hrvatskog BDP-a, pri čemu je rok za provedbu svih reformi u okviru NPOO-a kraj 2026. godine. Prema Plenkovićevim riječima, Hrvatska je među zemljama koje bi uistinu mogle u roku iskoristiti sva predviđena sredstva.

Apostrofirao je četiri stupa za apsorpciju europskih sredstava kroz proteklo razdoblje, a osim NPOO-a, to je i financijska perspektiva 2014. – 2020., financijska omotnica 2021. -2027., te Fond solidarnosti, iz kojeg je za obnovu od dva razorna potresa povučeno nešto više od milijardu eura. Poručio je i da želi demistificirati tezu da od 2027. pa nadalje Hrvatskoj više neće na raspolaganju biti europska sredstva.

“Moramo ‘razgrtati’ laži koje nisu slučajno plasirane”, poručio je predsjednik Vlade. Kako tumači, te laži služe, kada bi u “nekom čudnom razvoju događaja” u budućnosti netko drugi preuzeo odgovornost za vođenje države i ostvarivao slabiji gospodarski rast, da može reći da je onaj raniji, viši rast bio zbog europskih sredstava. Istaknuo je da trenutni položaj Hrvatske u pogledu rasta i investicija nije posljedica samo povlačenja europskih sredstava, već i odgovornog upravljanja javnim financijama, više krugova porezne reforme…

Dodatnih osam tjedana
Novom europskom povjereniku za koheziju ovo je u mandatu bio prvi službeni posjet nekoj zemlji, prilikom kojeg je rekao da Hrvatska može biti ponosna jer prednjači u Uniji u provedbi svog plana oporavka i otpornosti. Prema njegovim riječima, Hrvatska je do sada ispunila 157 reformskih i investicijskih mjera na osnovu kojih je dobila spomenuta sredstva.

Kako se moglo čuti od predstavnika Europske komisije uoči konferencije, hrvatska Vlada je zatražila dodatnih osam tjedana kako bi u potpunosti usvojila pravni okvir koji se tiče upravljanja državnim poduzećima. Iz EK su dodali kako tu nema razloga za zabrinutost te da su slične odgode ranije tražile i neke druge članice.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno