Premijer Andrej Plenković u utorak je izjavio kako najnovije izvješće agencije Standard & Poor’s (S&P) pokazuje da je Hrvatska stabilna, a i njihova projekcija gospodarskog rasta u Hrvatskoj je u skladu s našim i prognozama Europske komisije – rast iznad pet posto.

Agencija Standard & Poor’s (S&P) u najnovijoj je analizi zadržala kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini BBB-, uz zadržavanje stabilnih izgleda.

U izjavi novinarima tijekom posjeta Varaždinskoj županiji, premijer je istaknuo da i S&P, nakon što je Hrvatska u 2020. godini zabilježila pad BDP-a za nešto više od osam posto, u ovoj godini, a takve su i naše i prognoze Europske komisije, projiciraju rast iznad pet posto.

“Ono što mi se čini posebno zanimljivim je da su svjesni koliko smo učinili u prvoj fazi mandata Vlade, govorim o vremenu prije covida, u jednom zdravom i odgovornom upravljanju javnim financijama, na rapidnom smanjivanju javnog duga, na proračunu koji je uravnotežen, proračunu koji je čak imao višak u odnosu na raniju praksu koja je postojala. Oni očekuju da nastavimo nakon ove krize, uz mjere koje smo poduzimali i europska sredstva koja će nam biti na raspolaganju da konsolidiramo dalje naše javne financije i idemo prema ostvarenju strateškog cilja, a to je provedba plana za ispunjavanje svih kriterija za ulazak u eurozonu”, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska u srpnju prošle godine ušla u Europski tečajni mehanizam II i radi se na akcijskom planu koji se odnosi na četiri područja – dio koji se odnosi na sprječavanje pranja novca, bolje upravljanje osobito javnim poduzećima, unaprjeđenje poslovne i investicijske klime te reforma pravosuđa i borba protiv korupcije.

Komentirajući na upit novinara današnje priopćenje Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da nisu uključeni u izradu Nacionalnog plana za otpornost i oporavak (NPOO), premijer je kazao da Vlada detaljno radi na svim komponentama plana koji će biti predstavljen javnosti početkom idućeg tjedna.

Smisao NPOO-a je da se najprije iskoristi 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava u cijelosti, a ostaje još na raspolaganju 3,5 milijardi eura mogućnosti za zajmove, podsjetio je.

“Između ta dva koraka mi ćemo se fokusirati na pripremu novog Višegodišnjeg financijskog okvira gdje nas čeka 12,7 milijardi eura i kad tome zbrojim očekivanim milijardu eura potpora za obnovu od potresa iz Fonda solidarnosti, plus pet milijardi eura iz ove financijske perspektive koja je iza nas, onda dolazimo u poziciju da imamo na raspolaganju 30 milijardi eura u idućih deset godina”, istakno je.

To je, kako je rekao, “prava poluga za gospodarski rast, za investicije i za jačanje otpornosti”.

Kada je riječ o strukturi, odnosno koliko će sredstava otići privatnom sektoru, premijer je mišljenja kako će od tih 6,3 milijarde eura, što izravno, što posredno, privatnom sektoru otići oko 95 posto. “Ta neka medijska podjela dajte nam fifti-fifti je jedno simplificiranje koje na neki način nas vodi u krivom smjeru razumijevanja onoga što radimo. Radimo NPOO koji mora zadovoljiti tri komponente – 37 posto zelene tranzicije, 20 posto digitalne tranzicije i odgovarati načelo da ti projekti neće učiniti neku značajnu štetu drugim kriterijima koji su dio Zelenog plana. Kada se svi ti elementi stave na stol siguran sam da će od ovih izravnih mogućnosti financiranja privatnom sektoru ukupan iznos biti veći od 30 posto, a da će na kraju više od 95 posto završiti u privatnom sektoru”, rekao je.

Rekao je i kako će obaviti konzultacije sa svim partnerima, s GSV-om, Saborom te će svi moći dati svoj doprinos.

Plan ćemo prvo predstaviti javnosti i nakon toga provesti konzultacije, kazao je Plenković te dodao kako su konture plana predstavili i na sastanku parlamentarne većine prošli tjedan tako da što se Vlade tiče otvorena je za sve.

Na opetovano novinarsko pitanje da HUP kaže da nije uključen u izradu Plana, Plenković je odgo vorio da su, koliko zna, sudjelovali u izravnim konzultacijama s EK prije nekoliko tjedana te da su njihovi predstavnici u kontaktu s različitim resorima.