Plaće u sektoru graditeljstva prema najnovijim podacima DZS-a rasle su brže nego prosječne plaće u Hrvatskoj.

U svibnju u toj su djelatnosti bruto plaće dosezale 1282 eura i na godišnjoj razini su bile veće za 18,6%, dok su u neto iznosu bile na razini od 942 eura uz porast od oko 16% u odnosu na lanjski svibanj.

Na nacionalnoj razini u tom su mjesecu državni statističari evidentirali povećanje prosječnih neto plaća za 11, a bruto za 12,7%, te su one iznosile 1133, odnosno 1.562 eura. Bržem rastu plaća u graditeljstvu svakako je pridonijela potražnja za tim poslovima i manjak radne snage, ali i kolektivni ugovor, koji je primjer dobrih socijalnih odnosa u Hrvatskoj.

Ugovore su potpisali Mirko Habijanec u ime HUP-a i Jasenka Vukšić za SGHJ/URICA GALOIĆ/PIXSELL

Od ožujka još 40 eura
Jučer su predstavnici poslodavaca i sindikata zaključili novi kolektivni ugovor, odnosno izmjene KUG-a sklopljenog 2015., kojima se treći put od izbijanja krize zbog pandemije i rata u Ukrajini dogovaraju povećanje plaće i druga materijalna prava radnika. Potpise su i ovaj put stavili predsjednik HUP – Udruge poslodavaca graditeljstva Mirko Habijanec, čelni čovjek križevačkog Radnika i Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske.

Ukratko, bruto osnovna plaća bi po novim odredbama KUG-a trebala porasti od 1. rujna za prvih deset grupa poslova od 5 do 15%, a dodatno će se na te povećane iznose one trebale podići za dodatnih 40 eura od 1. ožujka iduće godine.

U usporedbi s važećom tarifom ukupno ugovoreni rast osnovnih plaća u ovoj i idućoj godini kreće se od 7 do 21%, s tim da su veće stope rasta predviđene za radnike od I. do IV. grupe. Povećanje plaća ne obuhvaća i plaće direktora.

Uz dodatak za rad nedjeljom od 50%, kako je uostalom predviđeno i ZOR-om, KUG-om je definirano da prigodne nagrade obuhvaćaju 300 eura regresa i 100 eura božićnice.

Za godišnji odmor građevinski radnici za svake tri godine staža dobivaju jedan dan, a ukupno trajanje od 5 tjedana produženo je za 2 dana. Osim novčanih i povećanja materijalnih prava radnika, za sindikat je posebice pozitivan iskorak u ovom krugu kolektivnih pregovora dogovor o nadzoru primjene njegovog poštivanja.

Obvezna primjena
“Pomaknuli smo zajednička stajališta vezana za poziciju i ulogu sindikata u praćenju primjene KUG-a, što je dobra osnova za daljnje pregovore s Vladom o efikasnijem inspekcijskom nadzoru, ali i dodjeli javnih ovlasti sindikata u području praćenja primjene kolektivnog ugovora”, istaknula je Jasenka Vukšić.

I Habijanec apostrofira važnost aktivnije uloge institucija kroz osiguranje primjene KUG-a u čitavom sektoru, kako bi se smanjilo i dalje prisutnu nelojalnu konkurenciju i rad na crno. Pri tom po njemu veliku važnost ima Državni inspektorat.

Sindikatu ovim KUG-om dalo bi se ovlasti praćenja i to s ciljem da se njihova potvrda o poštivanju isplate plaće po kolektivnom ugovoru uzima kao jedan od uvjeta kojeg je nužno imati u postupcima javne nabave.

Njegovo uvrštenje među kriterije za ocjenu sposobnosti ponuditelja Habijanec traži kroz buduće izmjene zakona o javnoj nabavi, jer se time omogućuje stabilnije uvjete poslovanja i zapošljavanja.

Oba socijalna partnera očekuju da će, kako je to slučaj od 2001., nove izmjene u KUG-u proširiti na čitav sektor građevinarstva, a nastavit će i sa zajedničkim zalaganjem da se u dokumentaciji o nabavama propisuju i tzv. Posebne uzance o građenju, kojima se utvrđuju pravila u poslovanju u građevinarstvu, jedinične i ukupne cijene, te rizik izvođača u slučaju povećanja troškova građenja od 2 do 3%.

Primjena KUG-a inače je obvezna i za agencijske radnike kad su ustupljeni poslodavcima u građevinarstvu, a kojih je posljednjih godina sve više na hrvatskim gradilištima.