U svome pismu liječnik otkriva kako je prošlo točno godinu dana otkako se preselio u Švedsku, objašnjavajući da odluka nije bila brzopleta niti donesena na temelju članaka o visokim plaćama niti zbog protesta prema vlastitom političkom sustavu.
Liječnik iz Dalmacije koji je otišao raditi u Švedsku u pismu koje je prenijela Slobodna Dalmacija opisao je i ispričao svoj put godinu dana nakon što je otišao u tu zemlju.
U svome pismu liječnik otkriva kako je prošlo točno godinu dana otkako se preselio u Švedsku, objašnjavajući da odluka nije bila brzopleta niti donesena na temelju članaka o visokim plaćama niti zbog protesta prema vlastitom političkom sustavu.
Liječnik iz Dalmacije koji je otišao raditi u Švedsku u pismu koje je prenijela Slobodna Dalmacija opisao je i ispričao svoj put godinu dana nakon što je otišao u tu zemlju.
U svome pismu liječnik otkriva kako je prošlo točno godinu dana otkako se preselio u Švedsku, objašnjavajući da odluka nije bila brzopleta niti donesena na temelju članaka o visokim plaćama niti zbog protesta prema vlastitom političkom sustavu.
“Tijekom studija u Zagrebu bio sam na razmjeni mjesec dana u Nizozemskoj i imao priliku upoznati strane studente iz svih zemalja Europe, pa i šire, te vidjeti kako se radi vani. Nekako u to vrijeme se probudila želja da bih i ja pokušao otići negdje van i isprobati život i posao u inozemstvu. Prvotna ideja je bila Oslo, ali okolnosti su dovele do Stockholma. Nakon završenog fakulteta, pripravničkog staža i položenog državnog ispita radio sam neko vrijeme u švedskoj farmaceutskoj kompaniji u Zagrebu, te stjecao neka nova znanja i razmišljao što dalje. Moram priznati da mi se svidio švedski način rada te radni uvjeti pa sam iste godine počeo učiti švedski jezik”, opisuje svoj put.
Nakon nekog vremena odlučio je krenuti dalje te tražio specijalizaciju iz područja koje mi se sviđalo i činilo zanimljivim. “Budući da je u to doba bilo teško dobiti specijalizaciju na nekoj od klinika u Zagrebu, prihvatio sam mjesto specijalizanta u manjoj županijskoj bolnici 60-ak kilometara od Zagreba”, piše. Tijekom njegova specijalističkog staža u Hrvatskoj boravio je kratko vrijeme u Švedskoj na razmjeni, a nakon položenog specijalističkog ispita ta mu je bolnica u Švedskoj ponudila posao. Riječ je o Sveučilišnoj klinici koja je dio Karolinskog instituta (medicinski fakultet u Stockholmu, među 10 najboljih na svijetu). Nakon prvog mjeseca života u švedskoj dobio je pismo iz Ureda za statistiku Kraljevine Švedske, gdje ih je zanimalo njegovo obrazovanje.
“Nakon ispunjenog obrasca nisam znao bih li plakao ili bio sretan. Dvanaest godina osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, šest godina fakulteta, jedna staža, 4 + 1 specijalizacije, te tri doktorata, ukupno 27 godina. Za to sa svim primanjima (osnovna plaća, putni trošak, doktorat, dežurstva, godine radnog staža) u RH imate plaću oko 1500 eura (11.000 kuna) nakon poreza, dok u Švedskoj imate oko 4500 eura (oko 33 tisuće kuna), dakle tri puta veću, a u Norveškoj i četiri puta veću”, usporedio je liječnik u tom pismu plaće kod nas i u svijetu.
“Ovdje postoji razgovor sa šefom jednom godišnje, kada pregovarate o novoj plaći i otprilike je rast plaće oko 1-3 posto godišnje, dok u Hrvatskoj nema te mogućnosti. No, naravno da plaća nije najvažnija, važni su i uvjeti rada, mogućnost napredovanja, istraživanja i slično. Ovdje postoji mogućnost rada u raznim postocima, dakle, možete raditi 40 posto, 50 posto i sl., ovisno o potrebi ako imate manju djecu ili želite više odmora. Ako želite raditi na istraživanju, oslobode vas od posla”, otkriva.
“Nakon određenog broja godina dođe se do određene funkcije, pogotovo sada, jer i u Švedskoj imaju problem s manjkom liječnika, posebice u manjim sredinama. Zato u takvim manjim sredinama, u kakvoj sam i ja radio u RH, imate oko 20 posto veću plaću. Nadalje, kao doktor imate pravo odbiti uputnicu i napraviti savjet za pacijenta, tako da uštedite vrijeme i resurse i pacijentu i liječniku obiteljske medicine, kao i sebi.
Mislim da je važno spomenuti i troškove koje ovdje imate, kao i radno vrijeme, te mogućnost uštede. Hrana je otprilike dvostruko skuplja, troškovi iznajmljivanja stana 2,5 puta, no u to su uključeni voda i grijanje, javni je prijevoz dvostruko skuplji. Struja i internet su kao kod nas, kao i odjeća. Automobil nemam, ali su osiguranja skuplja nego u nas. Radno vrijeme je 8.30 sati i morate se registrirati prilikom dolaska i odlaska. Ali uz svu tu skupoću može se uredno uštedjeti jedna hrvatska doktorska plaća. Jedino što je nerealno visoko jesu cijene stanova, i to naravno u trima najvećim gradovima, Stockholmu, Götenborgu i Malmöu, kvadrat je između 4000 i 10.000 eura i trebate imati 15 posto pologa da biste uzeli kredit u banci. Ali ga zato otplaćujte cijeli život i nikad ne vratite, nego se sustav oslanja na rast cijena nekretnina, pa ćete je prodati za koju godinu i zaraditi na tome”, opisuje liječnik.
Što se tiče uvjeta rada i materijalnih primanja, trenutačno nemam potrebu za povratkom, ali nikad se ne zna što vrijeme nosi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Djeca pokazju guzicu a bedaki novce.
Meni nebi nikada palo na pamet da napišem koliko zaradim Doma u Lijepoj Našoj od privatnih poslova koje sam pokrenuo legalno sam sa par kuna i plaćam porez Državi koju volim , i ja i moja cijela obitelj.
I koje sam sve nekretnine uspio zaraditi , kupiti i izgraditi koje onaj hvalisavac koga boli k.urac , neće zaraditi do smrti.
sve ok neka je otišao. Možda mu i nije ključna plaća već uvjeti rada? Nije ni ovdje imao lošu plaću. No ne razumijem to njegovo pismo (i općenito takva pisma koje svako malo čitam) – koga boli k.urac što ti tamo imaš 33 k kuna plaću i što ti je ovako i onako?
Čovjeka je stvorio rad, a ne gledanje u daljinu dok zalazi sunce. Nije samo stvar u novcu, financijskoj zadovoljštini za odrađeni posao nego se velikim dijelom radi o perspektivi tj. mogućnostima koje se otvaraju, ostvarenju ambicija koje netko ima (što vlastitim što svoje djece) i koje će daleko lakše (i poštenije!) ostvariti negdje vani kao kvalitetan/vrhunski stručnjak nego u našoj socijalističkoj žabokrečini gdje su primjerice bolnice većinom još uvijek na razini njemačkih na kraju 2. svjetskog rata.
Prestanite obmanjivati lažima Hrvate .
Nigdje vam neće biti tako dobro i tako isplativo raditi kao u Lijepoj Našoj.
Realno , kada odbijete sve pluseve i minuse Doma je uvjek najlješe.
Pitajte one koji su se kući vratili iz bijelog svijeta bez eura.
Uključite se u raspravu