Najava novog Zakona o fiskalizaciji, kojim elektronički račun postaje obvezan i za porezne obveznike, podigla je veliki interes u javnosti. I dok zakonodavac najavljuje brojne prednosti koje ova promjena donosi, na društvenim mrežama ne jenjava rasprava o tome jesu li hrvatske tvrtke spremne za bespapirno poslovanje kakvo nas očekuje od 1. siječnja 2026. godine.
Ako je suditi po broju nositelja ekološkog priznanja Zeleni certifikat, Hrvatska je itekako na dobrom putu da provede zelenu tranziciju sukladno digitalnoj strategiji Europske unije.
“Projekt Zeleni certifikat pokrenuli smo 2021. godine zajedno s partnerima i korisnicima servisa mojeRačun kako bismo odali priznanje tvrtkama i organizacijama koje su pokazale digitalnu izvrsnost i započeli zelenu tranziciju poslovanja kroz implementaciju eRačuna i pratećih digitalnih usluga. Možemo reći da su te tvrtke pioniri digitalne tranzicije u Hrvatskoj koji su transformaciju započeli eRačunom”, istaknula je Barbara Barić, voditeljica Sektora prodaje, marketinga i CRM-a tvrtke Elektronički računi.
Riječ je o svojevrsnom nastavku brojnih ekoloških aktivnosti koje je ova kompanija provodila još od svog osnutka, a osim promotivnog karaktera, gdje se u prvi plan upravo stavljaju organizacije koje su pozitivan primjer digitalne izvrsnosti i društveno odgovornog poslovanja, ovaj projekt je i edukativan jer se kroz godine koristi kako bi se upozorilo na specifičnosti digitalnog poslovanja.
“Digitalna transformacija ne znači isključivo zamijeniti papirnati proces elektroničkim, primjerice umjesto poštanskim putem račun slati u e-formatu, nego podrazumijeva usvajanje novih poslovnih procesa. Da to nekada ide teže, moglo se vidjeti posljednjih mjeseci koliko je trajala rasprava o tome kako se ispravo pohranjuje i čuva eRačun”, podsjeća Barić.
Elektronički arhiv u poslovanju
Referenca je to na raspravu koja se iz različitih grupa na društvenim mrežama preselila i na stranice strukovnih časopisa, a glavna tema je bio elektronički arhiv, odnosno obveza čuvanja elektroničkih knjigovodstvenih isprava u izvornom obliku.
“Tema je izazvala polemiku jer još uvijek postoji veliko nerazumijevanje što je to izvorni eRačun, no vjerujemo da će s novim Zakonom o fiskalizaciji nestati sve nedoumice, a s time i uvjerenje da je isprintani eRačun vjerodostojan dokument. Naime, kao i u postojećem Zakonu o eRačunu u javnoj nabavi, i u Zakonu o fiskalizaciji se eRačun definira kao račun koji je izdan, prenesen i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku. Prema računvodstvenim i poreznim propisima, izvornikom u tom slučaju možemo smatrati isključivo XML dokument”, pojašnjava Barić.
Nositelji priznanja Zeleni i Premium zeleni certifikata digitalnu obradu i pohranu elektroničkih dokumenata su odavno savladali, a ovim priznanjem još su jednom pokazali kako je digitalna transformacija preduvjet konkurentnosti, a očuvanje okoliša dio njihovog poslovnog identiteta.
“Uvijek naglašavamo da sudionici ovog projekta imaju zajednički, dugoročni cilj, a to je potaknuti i druge poslovne subjekte da se okrenu ekološki prihvatljivijim rješenjima te da svojim djelovanjem konstantno poboljšavaju kvalitetu života svoje zajednice. Oni subjekti koji do danas nisu prepoznali benefit eRačuna, to će svakako spoznati već od 1. siječnja 2026. godine kada će eRačun postati obvezan i u njihovom poslovanju”, naglašava voditeljica Sektora prodaje, marketinga i CRM-a tvrtke Elektronički računi.
Zelena strategija EU
Podsjetimo, Europska unija procijenila je da papirnati račun košta između 7 do 20 eura U to su, pojašnjava Barić, uračunati nepotrebni sati rada, troškovi arhiviranja, kao i troškovi potrošnog materijala koji mnogi poduzetnici uopće ne doživljavaju kao trošak. U jednoj godini, tako utrošeni centi se pretvore u tisuće eura koji su se mogli utrošiti korisnije jer u Hrvatskoj već više od deset godina ne postoji prepreka da svaka tvrtka ili organizacija posluje bez papira.
“Podaci s terena, nažalost, govore drugačije i po tom pitanju smo na samom dnu u Europskoj uniji. Unazad deset godina više od sto tisuća korisnika započelo je razmjenu eRačuna, a nekoliko desetaka tisuća je zasada isključivo primatelja dokumenata. Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da 99% tih primatelja računa, odnosno njihovih knjigovođa i dalje ne koristi jednu od glavnih značajki eRačuna, a to je automatsko učitavanje dokumenata, zbog čega se i kaže da je kod eRačuna ušteda na strani primatelja 80, a pošiljatelja 20 posto”, istaknula je Barić.
Društveno odgovorno poslovanje
Pozitivan primjer u tome ipak su nositelji Zelenog certifikata kojih je danas već nekoliko tisuća, a riječ je o različitim gospodarskim, društvenim i javnim organizacijama, što je također izvrstan pokazatelj da uz dobru edukaciju i jasno artikuliranje ciljeva, Hrvatska ima dobre predispozicije za provedbu zelene tranzicije gospodarstva.
“Priznanja Zeleni certifikat i Premium zeleni certifikat pokazatelj su da se briga o okolišu i zajednici u cjelini može voditi u svim segmentima poslovanja. Digitalizacija je jedan od načina jer njome ne samo da štedimo papir i manje zagađujemo okoliš, već svojim zaposlenicima pružamo bolje uvjete za kvalitetno provođenje poslovnih procesa i više raspoloživog vremena za aktivnosti koje ih vesele”, zaključila je Barbara Barić iz MER-a.
* Sadržaj omogućili Elektronički računi
