Ministar rada i mirovinskoga sustava Marin Piletić, predstavljajući zastupnicima sedmu mirovinsku reformu „tešku” dvije milijarde eura, istaknuo je da je cilj Vlade konstantno povećavati mirovine te da to neće biti posljednja intervencija za poboljšanje statusa umirovljenika.

Novi zakon o mirovinskom osiguranju, kako je kazao Piletić, nastavak je trendova da se ostvare dva strateška cilja – jedan je povećanje prosječne mirovine do kraja mandata na 800 eura, a drugi promoviranje duljeg ostanka u svijetu rada. „Naš cilj je trajni angažman u povećanju mirovina u Hrvatskoj”, naglasio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavljajući zakonski prijedlog.

Računica je jasna?

Damir Bakić objavio svoj izračun 13. mirovine

Novim zakonom, uz ostalo, predlaže se nova formula za usklađivanja mirovina dva puta godišnje, u omjeru 85 prema 15 u korist povoljnijeg faktora. Omjer 85 naprema 15 posto je trenutno najpovoljniji omjer među zemljama Europske unije, odgovorio je Piletić na kritike iz SDP-a da bi se mirovine trebale usklađivati 100 posto u korist povoljnijeg faktora.

Zakon također donosi majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete priznavanje staža od 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci te uvođenje isplate godišnjeg dodatka na mirovinu, kolokvijalno nazvanog 13. mirovina. Taj dodatak vezat će se uz godine staža, iznos koji će Vlada utvrditi u listopadu množit će se s godinama mirovinskog staža, pojasnio je Piletić.

Zakonom se intervenira i u najniže mirovine koje će rasti za oko tri posto, te u invalidske mirovine koje će rasti za prosječno 75 eura. Osim toga, od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života što će korisnicima povećati mirovine za prosječno 60-ak eura.

Prosječan mirovinski staž tih prijevremenih starosnih mirovina iznosi 37 godina i 6 mjeseci, što je nekoliko godina više od sveukupnog prosječnog mirovinskog staža u Hrvatskoj (31 godinu i 11 mjeseci), što znači da se penaliziraju ljudi koji su radili dulje od prosjeka, zato se to ukida nakon 70 godine života, kazao je Piletić.

Novina je i omogućavanje umirovljenicima rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine, omogućavanje obrtnicima stjecanje mirovine u visini od 50 posto nakon 65 godine bez prekida rada, te korisnicima invalidskih mirovina rad do tri i pol sata dnevno.

„Za sedmu mirovinsku reformu procjenjuje se da će u proračunu trebati osigurati dodatnih dvije milijarde eura”, poručio je Piletić i dodao da ova reforma “sasvim sigurno” neće biti posljednja intervencija Vlade u ovom mandatu po pitanju visine mirovina u Hrvatskoj i poboljšanja statusa umirovljenika.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Siguran je da će Vlada nastaviti i porezno rasterećivati sve građane, pa tako i umirovljenike.

Ministar Piletić podsjetio je da su u protekla dva mandata prosječne mirovine povećane za 82 posto i u gotovo jednakom postotku izdvajanja iz proračuna za mirovinska i druga srodna prava. Podsjetio je i na povećanje obiteljskih mirovina i najnižih mirovina, kao i 11 paketa pomoći uslijed inflatornih pritisaka. „Prosječna mirovina na početku mandata iznosila je 344 eura a danas iznosi 644 eura”, rekao je.