Lanjski udarac krize na hrvatskom je tržištu potrošačke elektronike jednokratno izazvao potres, čiju su štetu u glavnini pretrpjela dva najveća igrača Vemil i HG Spot, ali čelnik trećeg rivala, predsjednik Uprave Renoproma Miro Petravić, smatra da je to tek nagovještaj dugoročnijih promjena na tom tržištu. Očekuje da će kriza sada udariti po manjim igračima i da do ulaska u EU hrvatsko tržište potrošačke elektronike neće vratiti prijašnje stope rasta. Tvrtka Renoprom upravlja lancem potrošačke elektronike Technomax koji se unatoč krizi s trećeg popeo na drugo mjesto najvećih trgovaca u branši. Da bi to ostvario, Petravić je u Technomaxu lani povukao niz oštrih rezova. U ovu je godinu ušao s velikim planovima kao i partnerom za ponovno osvajanje regije, švedskom Ikeom.

S Ikeom ste potpisali ugovor o širenju. Što to konkretno znači?
Pokušat ćemo pratiti Ikeu u širenju u regiju. Ona nam je u tom kontekstu vrlo zanimljiv igrač i ima plan širenja do 2020. godine. Planiramo nastaviti slijediti strategiju širenja po trgovačkim centrima za koje pretpostavljamo da će biti isplativi.

Koliko ste ugovora potpisali za otvaranje novih trgovina u sklopu te strategije?
Ugovor s Ikeom jedan je od ugovora koje smo potpisali za širenje ne samo u Hrvatskoj već i regionalno. Zahvaljujući novim ugovorima imamo i dodatne planove za razvoj u idućih pet do deset godina. Do sada imamo ugovore za sedam centara koje planiramo otvoriti u nekoliko idućih godina.

Kakav plan imate za 2010.?
Očekujem 30 posto rasta zbog otvaranja dvaju novih prodajnih centara, otvaranja prostora od 1,5 milijardi kuna prometa u potrošačkoj elektronici koji je nastao nestankom nekih od konkurenata i zbog nekih signala koji upućuju na mogući oporavak potrošačke elektronike.

Može li cijelo tržište potrošačke elektronike u Hrvatskoj računati na 30 posto rasta u ovoj godini?
Svi smo se mi naviknuli na rast dvoznamenkastim stopama. Do sada ako nisi tako rastao, onda to nije bilo dobro jer je i tržište snažno raslo. No u idućih nekoliko godina možemo očekivati da će tržište potrošačke elektronike u Hrvatskoj stagnirati i da će stope rasta biti kudikamo niže nego dosad. Tek kad uđemo u EU, možemo očekivati da će se te stope oporaviti. U ovoj godini se zbog digitalizacije sustava može očekivati da će potrošnja na potrošačku elektroniku malo rasti.

Nije li onda vaša prognoza rasta za Renoprom preoptimistična?
Kriza je pogodila i Hrvatsku, ali za razliku od situacije na nekim inozemnim tržištima kod nas novac nije nestao. Baš suprotno, potrošači ga i dalje imaju. No prestali su trošiti zbog općeg pesimizma. Zato danas stagnira prodaja automobila, stanova i druge robe široke potrošnje, osim prehrane, koja raste. Samim time očekujem da će se dio potrošnje vratiti u ovoj godini jer tehnološke novotarije koje dolaze, kad se ponovo stvori pozitivno okružje, dovest će do eksplozije maloprodaje. Ljudi će željeti ponovo biti u trendu. I trend digitalizacije djelomično će doprinijeti tome.

Kakav ste prihod ostvarili u 2009. godini?
Maloprodaja je u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci 2009. pala u prosjeku 30 posto. Renoprom je pak zabilježio pad prometa od svega 13 posto. No zato smo znatno povećali profitabilnost te ćemo prema prvim analizama prošle godine, uza sve probleme s kojima smo se susretali, završiti s dobiti, što je golem pomak s obzirom na situaciju na tržištu.

Najveći trgovac potrošačkom elektronikom Vemil se ugasio, a drugi, HG Spot, danas je upola manji nego prije krize. Kako je Renoprom izbjegao sudbinu Vemila i HG Spota?
Dojma sam da su Vemil i HG Spot pokušali kopirati naš koncept, šireći svoju ponudu iz informatike na cjelokupnu potrošačku elektroniku te na taj način pokušavajući nadoknaditi zaradu koju zasigurno nisu mogli ostvariti u segmentu IT-a. Možda su mislili da je to jednostavan posao. No mi smo sustav i organizaciju za prodaju potrošačke elektronike izgrađivali niz godina. Nije dovoljno samo u trgovinu staviti bijelu tehniku i krenuti prodavati taj asortiman robe. Kvaliteta izbora robe, edukacija prodajnog osoblja, kvalitetna nabava i marketing pretpostavke su da krenete u taj segment robe. Bez toga iluzorno je očekivati uspjeh i rezultat.

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

Što ste interno napravili da biste se othrvali krizi?
Lani je već u siječnju bilo očito da će biti krize. Tada su uslijedila oštra rezanja troškova, zatvaranje poslovanja neprofitnih centara, optimizacije lagera, ljudi, zatvaranje poslovanja u Srbiji, rad s partnerima i dobavljačima na profitu.

S obzirom na zacrtane planove, zašto niste preuzeli Vemil, HG Spot ili dio Peveca?
Zbog vrlo limitiranog pristupa financijskim izvorima i velikih kamata treba biti vrlo oprezan u odabiru najboljeg modela širenja i povećanja prometa. Smatram da je model otvaranja vlastitih trgovina u trgovačkim centrima u ovom trenutku isplativiji od, primjerice, preuzimanja konkurencije. Osim toga ovim načinom Renoprom dobiva udio tržišta, dok konkurencija prirodno gubi udjel.

Ne bojite se da bi se ta konkurencija mogla vratiti?
Svakako nam više odgovara zdrava i dobra konkurencija pa bismo željeli da se situacija što prije stabilizira. Ipak, to ove godine sigurno ne možemo očekivati. Štoviše, ono čega se bojim je da će situacija s nelikvidnošću, daljnjim povećanjem nezaposlenosti i smanjenjem potrošnje dovesti do zatvaranja još nekih manjih trgovina. Na to će utjecati i marža koja je u ovom segmentu kao i u cjelokupnoj maloprodaji izuzetno mala i dovodi do odustajanja financiranja tog segmenta maloprodaje.

Što je s konkurencijom koju je stvorio bugarski Technomarket i koju bi mogao donijeti ulazak njemačkog Mediamarkta?
Uđe li Mediamarkt u Hrvatsku, oni to mogu samostalno jer za to imaju dovoljno snage, ali to nije izvjestan scenarij prije 2014. godine, barem ne izravno. Moj je dojam pak da bugarski Technomarket nema dugoročnu strategiju na ovom tržištu. Njihova je poslovna politika osvajanje tržišta kroz rat cijena, a ponudom nisu otvorili nov prostor, već se tuku s postojećim igračima, i to u njihovu osnovnom dijelu asortimana. Time svi gube i smanjuju mogućnost opstanka na tržištu.

Može li država pomoći trgovcima potrošačkom elektronikom?
Država može smanjiti parafiskalni pritisak. U posljednje četiri godine troškovi poslovanja maloprodaje porasli su u prosjeku za četiri posto. Uz pad tržišta od 20 i više posto takav parafiskalni pritisak za većinu tržišnih igrača u poslovanju znači gubitak. Mogu se također pojednostavniti procedure za dobivanje subvencija i ponovno preispitati regulativa koja je naštetila trgovini, poput neradne nedjelje, zabrane pušenja i slično. Primjerice, zabrana rada nedjeljom u početku recesije polučila je pad prometa od 15 posto.

Hoćete li tražiti sredstva koja je država namijenila za pomoć gospodarstvu?
Prošle godine kad smo proveli restrukturiranje, ostali smo na 157 zaposlenika da bismo u međuvremenu zbog otvaranja dvaju novih centara zaposlili dodatnih 60 ljudi, i to u Hrvatskoj. Međutim, za to zapošljavanje nismo dobili nikakvu subvenciju jer ona zapravo ne postoji. Vlada sada nudi pomoć gospodarstvu za oporavak kreditima koji su zapravo već dani. Novca nema i vrlo je skup. S trenutačnim maržama nije moguće pokrivati ta financiranja osim ako nemate vlastite rezerve.

U Srbiji su preniske marže

Zašto ste se povukli iz Srbije u kojoj ste imali dvije trgovine?
S jedne je strane srpsko tržište mnogo više konfuzno nego hrvatsko, a s druge tamo se vodi rat cijenama, a ne kvalitetom. Technomax je u Srbiji etablirao za svoj brend i kvalitetu kakvu mislimo da zaslužuje, ali marže su mnogo niže, što nam nije osiguravalo profitablinost za daljnji ostanak te smo jednostavno zatvorili oba centra i povukli se u Hrvatsku.