Zeleno gospodarstvo
Zgradarstvo

Pet ‘skrivenih dragulja’ u preinačenoj europskoj direktivi o zgradama

U sljedećih sedam godina u 27 država članica potrebno je uložiti oko dva bilijuna eura.

Domagoj Puljizović
27. ožujak 2024. u 22:00
Zakonska regulativa o održavanju zgrada u Hrvatskoj je manjkava/K. Š. Fabac/PIXSELL

Dva bilijuna eura potrebno je uložiti u poboljšanje zgrada u Europskoj uniji u sljedećih sedam godina, a više od tri četvrtine sredstava mora doći iz privatnog sektora.

U načelu, to ne bi trebao biti problem s obzirom na to da zajmodavci fizičkih osoba imaju više od stotinu tisuća poslovnica banaka u Europskoj uniji i svakodnevno obrađuju milijune zahtjeva klijenata, smatra Peter Sweatman, izvršni direktor Climate Strategy & Partnersa, konzultantske tvrtke za klimu u Madridu.

Kako podsjeća u komentaru za Euractiv, na prošlogodišnjoj klimatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda (COP28) održanoj u Dubaiju, 118 zemalja obvezalo se udvostručiti stopu poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030. godine.

Također, koalicija 27 zemalja okupljena oko inicijative “Buildings Breakthrough” koja čini 34 posto svjetske populacije i čiji članovi su odgovorni za oko 51 posto globalnih emisija stakleničkih plinova obećala je osigurati građevine koje ne zagađuju. Potporu za dostizanje tog cilja najavila je Europska komisija s još 18 međunarodnih inicijativa.

Pomoć oko razvoja projekta

Iako nedostatak financijskih sredstava ili subvencije najčešće sprječava renovaciju, veliki problem je i intenzitet te nejasnoća procesa prijave.

Povijesna prilika
Šest godina kratak je rok, no Međunarodna agencija za energiju (IEA) vjeruje da se mjerama energetske učinkovitosti može postići smanjenje emisija ugljikovog dioksida za 50 posto sukladno Pariškom sporazumu, smanjiti račune za potrošnju energiju u kućanstvima naprednih gospodarstava za trećinu, stvoriti 4,5 milijuna radnih mjesta na globalnoj razini te značajno poboljšati europsku ekonomsku otpornost i energetsku sigurnost.

Nedostatak financijskih sredstava najčešći je razlog zašto vlasnici zgrade energetski ne moderniziraju unatoč tomu što mnoge banke nude zelene kredite za renoviranje domova.

Većina Europljana (70 posto) živi u domovima koje posjeduju, više od četvrtine njih u Europskoj uniji je pod hipotekom, dok još više njih nema nikakvih dugova.

Bašić: Dobro je što je Ministarstvo u energetsku obnovu zgrada ugradilo i sveobuhvatnu obnovu.

Državama članicama sada se pruža povijesna prilika da se usklade sa zajmodavcima za stanovništvo kako bi svojim klijentima pružili otpornost i uštedu, smatra Sweatman.

U preinačenoj EU Direktivi o zgradama prepoznao je “pet skrivenih dragulja” koji bi umanjili odstupanje između postavljanih ciljeva i stvarnosti.

  1. Države članice moraju brzo uspostaviti minimalne standarde energetske učinkovitosti (MEPs) s jasnim i mjerljivim privremenim ciljevima za svaki segment nekretninskog fonda. Što brže mogu identificirati pojedinačne zgrade koje zahtijevaju renovaciju, to bolje. MEPs mora biti uspostavljen u skladu s ciljevima EU-a o energetskoj učinkovitosti.
  2. Vlade moraju u potpunosti odobriti financirane obnove energetski siromašnima i olakšati im obnovu. Često nedostatak financiranja ili subvencije nije ono što sprječava renovaciju, već intenzitet i nejasnoća procesa prijave. Kako bi se to pojednostavilo, potrebne su veće razine tehničke pomoći kao i pomoći u razvoju projekta, a stalne lokalne urede za obnovu potrebno je uspostaviti u četvrtima s velikim potencijalom za obnovu.
  3. Potreban je novi zajam EU-a za renovaciju i/ili jamstveni mehanizam za maloprodajne kreditore kako bi se potaknule renovacije domova kod starijih osoba i obitelji s lošom ekonomijom.
  4. Hipotekarni zajmodavci moraju biti proaktivniji i započeti s implementacijom standarda hipotekarnog portfelja. Više od trećine 30 najvećih europskih banaka već ima neki oblik dobrovoljnog standarda hipotekarnog portfelja.
  5. Umjetna inteligencija, digitalni proxyji i povećana transparentnost potrebni su za otvaranje ‘crne kutije’ s podacima o energetskoj učinkovitosti zgrada. To bi pomoglo vlasnicima stambenih i poslovnih zgrada dati prioritet isplativim renovacijama, dodati vrijednost nekretninama i smanjiti operativne troškove.

Izvješće o procjeni rizika Grupe financijskih institucija za energetsku učinkovitost iz 2022. godine pokazalo je da se vjerojatnost neplaćanja zajmova smanjuje, a vrijednost temeljne imovine raste kako se energetska učinkovitost nekretnine poboljšava.

Kako bilo, politički dogovor o revidiranju Direktive EU-a o energetskoj učinkovitosti zgrada zeleno je svjetlo u utrci država članica koje se prema energetskoj učinkovitosti dvostruko brže i uz manje prepreka, zaključuje Sweatman.

Skupa obnova i radna snaga
U Hrvatskoj postoji drugi problem. Od uspostave privatnog vlasništva u državi, sustav ne brine o nekretninama, kaže Tin Bašić, suosnivač portala Zgradonačelnik. “Sada smo došli u situaciju da želimo obnoviti stambeni fond i slikovito rečeno, na hrđavi auto novi sloj laka što ne funkcionira. Zakonska regulativa o održavanju zgrada je manjkava i nije omogućila kreaciju kvalitetnog sustava održavanja”, tumači.

Dodao je da postoje suvlasnici koje su se odlično organizirali, ali i oni koji smatraju da to nije njihova briga. “Dolazimo pred ciljeve EU koja do 2050. želi postati klimatski netralna, što izvrsna ambicija, ali u Hrvatskoj to je izazovno postići s obzirom na šarolikost stambenog fonda.

Tri su ključna problema: informiranost suvlasnika, odlučivanje i financiranje. Ono što je naše Ministarstvo napravilo dobro jest da su u energetsku obnovu zgrada ugradili sveobuhvatnu obnovu, suvlasnici imaju priliku statički, mehanički i konstruktivno obnoviti zgradu uz postupak energetske obnove što se sufinancira u javnom pozivu do 80 posto”, objasnio je.

Komentirao je i porast cijene građevinskih radova od početka 2022. godine za više od 30 posto. “To je velik uteg energetskoj obnovi, a razina kvalificirane radne snage je nedostatna zbog čega se postavlja pitanje tko će sve što je zacrtano odraditi. Sustigla nas je prošlost, došli smo do točke usijana gdje sve želimo napraviti odmah što nažalost neće biti moguće. Problem je i što javni pozivi od 2014. naovamo, koje je nekada raspisivao Fond za zaštitu okoliša, nisu bili kontinuirani”, kazao je Bašić.

New Report

Close