Većina poduzetnika koji su sudjelovali u anketi Privrednog vjesnika i Hrvatske gospodarske komore "Poslovna očekivanja za 2018." ove godine očekuje veći gospodarski rast nego lani, dok analitičari upozoravaju na izostanak reformi i stagnaciju.

U anketi Privrednog vjesnika sudjelovali su predstavnici 433 domaće tvrtke, koji su ukupno stanje u gospodarstvu za prošlu godinu ocijenili prosječnom ocjenom 2,77, izvijestio je na predstavljanju posebnoga izdanja Privrednog vjesnika "Poslovna očekivanja 2018." glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković.

Za 59 posto anketiranih ukupni gospodarski rast će 2018. u odnosu na prošlu godinu biti malo veći, a 38,6 posto anketiranih kaže kako će se eventualnoj krizi oduprijeti reorganizacijom poslovanja. Gotovo polovica ispitanih (45,8 posto) smatra da će prevladati eventualne učinke krize, a više od dvije trećine (70,7 posto) misli da će im likvidnost tvrtke ostati ista kao lani.

Za otprilike polovicu ispitanika uvjeti za investiranje i poslovanje ostat će isti kao 2017., no 37,3 posto ih smatra da će se malo poboljšati. Da će im ukupni prihodi biti malo veći nego lani procjenjuje 56,6 posto anketiranih, a 46,2 posto očekuje malo veću dobit.

Z. Marić: Blagajna se puni prema planu

Ministar financija Zdravko Marić rekao je da nakon prvih mjesec dana 2018. godine nema loših vijesti za proračun. Kazao je da, što se tiče prikupljanja prihoda, sve ide prema planu, no da se već osjete izmjene u sustavu oporezivanja automobila.

"Smanjivanje poreznog tereta sigurno će imati reprekusije na blagi gubitak poreznih prihoda u kratkom roku, ali dinamična komponenta dobrim dijelom će to vratiti i s tržišta već stižu takve poruke", rekao je Marić.

"U godini dana uspjeli smo smanjiti premiju rizika na naše obveznice od 130 do 150 baznih poena, što je 1,3 do 1,5 posto na naš ukupni dug. Naravno da ne možemo odmah refinancirati naš cjelokupni dug od 290 milijardi kuna, ali možemo napraviti iskorak. U prvom tromjesečju fokus je na restrukturiranju dijela duga autocesta i cesta", rekao je Marić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Za ovu godinu najavio je kontinuitet fiskalne politike, po načelu da se troši onoliko koliko se ima. Kazao je da su pritisci da se to promijeni jako veliki, ali da im je do sada uspio odoljeti.

"Situacije kada imate deficit 17 milijardi kuna i danas kada smo na nuli ili u blagom plusu nisu iste. Smanjivanje kamata koje smo ostvarili na reprogramu dugova autocesta, cesta i državnog proračuna ne bi bile tolike da smo došli sa deficitom od pet ili pet i pol posto i samo s obećanjem da će se to dogoditi", rekao je Marić.

Smatra i kako treba poraditi na povećanju produktivnosti koja zaostaje za razvijenim zemljama.

Damir Novotny analitičar godine

Za ekonomskog analitičara 2017. godine na skupu je proglašen Damir Novotny, kojemu je pripala tradicionalna nagrada Gorazd Nikić.

Novotny je istaknuo da se u Hrvatskoj proteklih godina osim turizma ništa strukturno nije promijenilo. Ukazao je da nedostaje radnika i vrhunskih poduzeća koja bi, primjerice, gradila Pelješki most pa će ga graditi Kinezi, da agrarni sektor ne može pokriti turističku potražnju te da gospodarski rast od dva posto ne rješava niti jedan strukturni problem.

"Perspektive nisu sjajne, ulazimo u razdoblje stagnacije, a 2018. će biti preslika 2017.", rekao je Novotny.

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević također smatra da će ova godina bit preslika prošle, te da se sporo napreduje s reformama. Uvođenje eura i ulazak u Schengen vidi kao dva osnovna dugoročna državna cilja za koje postoje dobre pretpostavke.

Guste Santini pozvao je ministra Marića da ustraje u daljnjoj reformi poreznog sustava. Smatra da će biti uspjeh ako se ove godine ponovi gospodarski rezultat iz prošle, a ne bi ga iznenadili ni ozbiljniji poremećaji na svjetskom tržištu, nalik onima od prije desetak godina.

Zdeslav Šantić poput svojih kolega ukazuje da dinamika gospodarskog rasta nije dobra, te da se izbjegavaju velike reforme. Uz ostalo, zagovara reformu tržišta rada, obrazovanja, demografske mjere, a aktualnu bi godinu volio vidjeti kao naznaku većih strukturnih promjena.

Velimir Šonje smatra da Vlada ne čini dovoljno u reformi javnog sektora, što bi otvorilo prostor za druge promjene, dok Mladen Vedriš želi da se poradi na kvaliteti javnih servisa kako bi dostigli razinu potrebnu gospodarstvu.