U tjednu prije Uskrsa potražnja za konzumnim jajima u Hrvatskoj se poveća i do 40 posto, ističe Marko Brajević, direktor farme Perfa-bio, s pogonima u Donjoj Stubici i Daruvaru.

S tih se farma hrvatskom tržištu isporuči od 150 do 200 tisuća jaja na dan. Od ulaska Hrvatske u EU kavezi farme Perfa-bio veći su i obogaćeni prečkom, gnijezdom te prostorom za kljucanje, čeprkanje i oštrenje kandži, a trećina nesilica je u slobodnom stajskom uzgoju te njihova jaja, prema standardima EU, imaju brend "sretna jaja". "Ta su jaja sve traženija i u Hrvatskoj. Hranjivija su, zdravija, ali i 15-ak posto skuplja, odnosno za oko 20 lipa u dućanu", kaže Brajević. Prilagodba pravilima EU u prvoj fazi stajala ih je oko 30 milijuna kuna, oko 150 kuna po nesilici. Od toga je oko 7,5 milijuna kuna povučeno iz pretpristupnog fonda IPARD.

"S 200 tisuća nesilica ove ćemo godine proizvesti 60 milijuna svježih jaja, a već 2016., kada računamo i na strukturne fondove EU, u planu je 375 tisuća nesilica, 290 tisuća u obogaćenim kavezima i 85 tisuća u stajskom držanju, te godišnja proizvodnja od 115 milijuna jaja", ističe Brajević. Inače, samodostatna hrvatska proizvodnja jaja od ulaska u EU grca u manjkovima. Dio peradara nije se prilagodio standardima EU. Lani smo uvezli tri puta više jaja nego proteklih godina. Uvezli smo više od 100 tegljača, 43 milijuna jaja ili 2591 tonu u prvih 11 mjeseci za 3,8 milijuna dolara u odnosu na 738 tona ili 1,3 milijuna dolara u istom razdoblju godinu ranije.

"Hrvatski manjak od 20 posto lani smo i mi kompenzirali uvozom jer su ih trgovci tražili. Da smo police u trgovačkim lancima prepustili stranim uvoznicima, uvjeren sam kako bismo ih zauvijek izgubili, a ovako ćemo uvoz sada zamijeniti vlastitom robom", kaže Brajević. Iako se upornost i znanje u svakom poslu isplate, proizvodnja jaja u Hrvatskoj mukotrpan je posao i teško konkurentan u europskim prilikama. "Od države smo dobili samo porezni nadzor. Iako je jaje socijalna namirnica i trebalo bi dizati mizernu potrošnju od 170 jaja po stanovniku, državi na njega plaćamo 25 posto PDV-a.

Istodobno u Njemačkoj, primjerice, gdje se po stanovniku konzumira 260 jaja godišnje, porez je samo sedam posto. Deset jaja u trgovini, što je ručak za četvero, košta manje od šalice kave", tvrdi Brajević, koji budućnost vidi u udruživanju peradara. Farma Perfa-bio povezala se tako s Pikom iz Jastrebarskog u tvrtku Ovum, a  sinergija bi osim veće konkurentnosti trebala u idućih pet godina donijeti i kogeneracijsko postrojenje koje će proizvoditi struju iz kokošjeg izmeta te stakleničku proizvodnju rajčica koje će se grijati iz te kogeneracije.