Hrvatska udruga proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda osnovana je u lipnju 2014.

Okuplja 15-ak proizvođača, među kojima su Pan Pek, Čakovečki mlinovi, splitska Pekara Babić, Mlin i pekare iz Siska, Zagrebačke pekarne Klara, Radnik Opatija i varaždinska Pekarnica Latica. Direktor Mijo Prgomet govori o aktualnim problemima i planovima grupacije. 

U pekarsko-slastičarskoj branši postoji nekoliko udruženja, zar kroz jednu udrugu ne biste imali snažniji utjecaj na zakonodavca, ali i tržište?
Članovi su ocijenili da svoje interese ne mogu ostvariti kroz postojeće asocijacije i odlučili su osnovati svoju udrugu. Postojanje više udruga ne mijenja puno na stvari, surađujemo na pitanjima koja nas zajednički tište. Mislim da je suradnja dobra, ali i konkurencija, kako u biznisu, tako i u ovom slučaju. 

S obzirom na brojnost trgovina s pekarskim proizvodima, na 100 metara su tri-četiri konkurenta, čini se da je to biznis koji donosi visok profit.
To je dojam koji imaju građani, rekao bih prije svega u Zagrebu, gdje u centru grada doista imamo priličan broj pekarnica i trgovina. Te trgovine su svojevrsni izlozi za tvrtke, ali i odgovor na potrebe građana. Način života utjecao je na okretanje kupaca k pekarskim proizvodima, ali i gospodarska kriza. No, ta je situacija idilična samo površnom promatraču, profitabilnost branše je oko 1,5 posto, akumulacija je mala. Glavni uzroci su velika ulaganja u opremanje trgovina, visoki troškovi proizvodnje, razna (para)fiskalna opterećenja te ne samo nejasna provedba zakona uz djelovanje inspekcijskih službi već i uvođenje zakona i propisa koji izravno štete proizvođačima. Izdvojit ću primjer jednog člana. On je u ovoj godini imao dodatnih 300.000 kn troškova temeljem zakona o zapošljavanju osoba s invaliditetom, a na Zavodu za zapošljavanje praktički nema pekara invalida. Uza sve navedeno, najveći problem je suradnja s trgovačkim lancima i visoki rabati koje obračunavaju, neplaćanje i nepoštena trgovačka praksa. U tom segmentu praktički nije postignut nikakav napredak. Ne tako davno marža trgovaca bila je 25%, danas se penje i do 50 posto. Kad se pribroji i sve veći uvoz, i to najprodavanijih proizvoda, nije teško zaključiti da su pekari suočeni s brojnim i teškim problemima. 

Što je danas ipak najveći problem pekarstva i slastičarstva, usitnjena proizvodnja, nelikvidnost…?
Nabrojat ću, možda ne po redoslijedu važnosti: prekapacitiranost proizvođača, problemi s naplatom dugova, uvoz, visoki troškovi investicija, mala zastupljenost pekara u povlačenju novca iz EU fondova te poticaja Ministarstva gospodarstva.

Ulazak RH u EU srušio je visoku carinsku zaštitu i otvorio tržište, je li uvoz eksplodirao i u ovoj djelatnosti?
Nije eksplodirao, ali raste iz godine u godinu. Strani trgovački lanci, pogotovo najprodavanije artikle, uvoze iz inozemstva. Mnogim proizvođačima teško je ući na police trgovaca, a ako uđu, nađu se u problemima zbog nenaplate, visokih rabata… Saznanja iz susjednih zemalja govore da možemo i dalje očekivati rast uvoza jer strani trgovci za regiju imaju centralnu nabavu, a samo veliki sustavi mogu ispuniti uvjete tako široke opskrbe. Vrlo malo naših proizvođača može zadovoljiti te uvjete i izvoziti na nova tržišta kroz police trgovaca.

Što je s izvozom, ima li ga? Samo je Mlinar najavio velike planove.
Mlinar nije naš član, ali pozdravljamo njihova nastojanja i želimo mu uspjeh u ambicioznim planovima. Neki naši članovi, kao Pan Pek, okrenuli su se izvozu. Iako su na početku, imaju zapažene rezultate. Izvoz je težak i dugotrajan posao, nitko od naših članova nije ranije imao uhodane distribucijske kanale na koje bi se mogao osloniti. U konkretnim brojkama robna razmjena izgleda ovako: u 2014. na uvoz kruha potrošeno je 10,5 milijuna eura, oko 5,7 posto više nego u 2013. Kroz izvoz smo lani prodali kruha za 1,2 milijuna eura, što je povećanje od gotovo 3000 posto naspram učinka iz 2013. Kod ostalih pekarskih proizvoda kao što su pizze, pite i bureci uvezeno ih je za 10,9 milijuna eura, odnosno 30,8 posto više nego godinu prije. Kroz izvoz je u 2014. u ovoj skupini ostvareno 3,9 milijuna eura ili oko 250% više nego u 2013. 

Preskupi sanitarni pregledi

Je li pekarstvo konkurentno za tržište EU?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Proizvodnja za izvoz raste velikim stopama, to bi bilo i bolje kad bi nas država propisima dovela u situaciju da imamo bar slične uvjete kao naši inokonkurenti. S HUP-om smo pokrenuli pitanje ukidanja bespotrebnih sanitarnih pregleda. Naše tvrtke svoje radnike godišnje moraju slati na dva pregleda, a konkurenti iz EU nemaju tu obvezu, HACCP je regulira. Samo po toj obvezi tvrtke godišnje imaju trošak od nekoliko stotina tisuća kuna. Očekujemo ukidanje te besmislene obveze.