IKEA Hrvatska je posljednju poslovnu godinu koja je za njih zaključena 31. kolovoza završila s 165,66 milijuna kuna prihoda uz njihov rast od 10,4 posto u odnosu na godinu ranije, izvijestili su nedavno iz kompanije čije je vodstvo u novoj poslovnoj godini na jesen preuzela Davorka Pazanin.

Rast na hrvatskom tržištu snažno odudara od pada na globalnoj razini, a robna kuća u Rugvici plasirala se u pet najboljih među 480 robnih kuća švedskog proizvođača. S Davorkom Pazanin razgovarali smo o planovima za novo poslovno razdoblje, politici cijena u međunarodnom kontekstu mogućeg rasta carina, te održivosti poslovanja.

IKEA je u poslovnoj 2024. na razini grupe imala 5,3 posto pad prihoda, a hrvatsko je tržište vodeće u rastu, to s jedne strane nije teško uz padove na brojnim tržištima, no čemu to još s druge strane možete zahvaliti?
I ove smo godine prvi u Ingka Grupi po rastu prihoda, a ostvarili smo i iznimno priznanje – naša je robna kuća svrstana među pet najboljih od 480 robnih kuća u svijetu. Ponosna sam što smo se istaknuli i po iznimnom zadovoljstvu naših kupaca u Hrvatskoj, koje je prema internim istraživanjima također jedno od najviših u svijetu, i odraz je naših ulaganja u unaprjeđenje iskustva kupovine. Istaknula bih i važnost zajedništva koje njegujemo kako bismo osnažili zaposlenike u njihovom razvoju. Kao rezultat toga, naše ključne pozicije povjerene su kolegicama i kolegama koji su svoje vještine i znanja već niz godina stjecali u tvrtki IKEA.

U čemu su regija i Hrvatska ispunile očekivanja, a u čemu su podbacile?
IKEA je u Hrvatskoj i protekle godine zabilježila dvoznamenkasti rast prihoda, ovoga puta od 10,4 posto, čime smo premašili postavljene ciljeve. To pokazuje da su kupci u Hrvatskoj prepoznali našu usmjerenost na pristupačnost cijena i održivost. Naš sljedeći korak je dodatno unaprijediti logističke i transportne procese, s fokusom na bržu, efikasniju i održiviju dostavu. Usto, nastavljamo razvijati održiva rješenja koja doprinose smanjenju ugljičnog otiska, kao i dodatno jačati suradnju s lokalnim zajednicama.

Što biste istaknuli kao najvažnije poslovne događaje u protekloj godini na hrvatskom tržištu?
Za nas je najvažnije bilo ulaganje od 12,8 milijuna eura u snižavanje cijena čime smo svjesno stavili pristupačnost IKEA proizvoda ispred profita. To je rezultiralo prosječnim pojeftinjenjem od 13,8 posto u odnosu na godinu prije te je danas više od polovice asortimana povoljnije.

U kolovozu smo obilježili desetu godišnjicu poslovanja na hrvatskom tržištu tijekom kojih su naši prihodi narasli gotovo tri puta. Imamo i skoro 1000 zaposlenika, čije smo plaće na početku 2024. godine povećali za 16 posto, pri čemu su najveća povećanja bila usmjerena prema nižim platnim razredima.

Kako su vam dronovi pomogli u praćenju zaliha?
Dronovi su rezultat našeg ulaganja u automatizirana rješenja koja poboljšavaju točnost i kapacitete zaliha te olakšavaju posao našim zaposlenicima. Nakon što se robna kuća zatvori, šest dronova leti po skladištu skenirajući palete i proizvode i potom uspoređuju dobivene podatke s onima u našem sustavu. Zaposlenici ujutro pregledavaju fotografiju skladišne lokacije ili palete kako bi potvrdili nepravilnosti i, po potrebi, ispravili podatke.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Time smo im omogućili da se fokusiraju na druge zadatke, dok su dronovi preuzeli naporniji posao, čineći ga bržim i točnijim.

Preuzeli ste direktorsku poziciju na kraju poslovne godine. Kakav vam je prodajni, marketinški i financijski plan za 2025.?
-Visoko na listi mojih prioriteta jest doprijeti do što većeg broja ljudi u Hrvatskoj kako bi živjeli bolji život kod kuće uz naš asortiman po pristupačnim cijenama. Također, nastavit ćemo ulagati sredstva u unaprjeđenje korisničkog putovanja, a tijekom sljedeće godine planiramo otvoriti još jedan Studio za planiranje, nakon što smo nedavno otvorili drugi takav format u Hrvatskoj, u Zadru. Uz stvaranje dodatne vrijednosti za kupce, želimo unaprijediti razvoj naših zaposlenika i njihove radne uvjete kako bismo stvorili bolju tvrtku danas, ali i dugoročno.

Komercijalno ovu godinu posvećujete temi ‘spavanja’, što vam to znači?
Prema istraživanju koje smo proveli u Hrvatskoj, trećina naših sugrađana tijekom radnog tjedna spava manje od šest sati, a brige, planiranje i prekomjerno razmišljanje prije spavanja najčešći su uzroci lošijeg sna. Zato smo 2025. godinu odlučili posvetiti važnosti kvalitetnog sna pod sloganom “Probudi se! Vrijeme je za spavanje.”, čime želimo istaknuti šest elemenata koji utječu na bolji san i pomažu nam da budemo produktivniji i zdraviji, a to su zvuk, svjetlo, odgovarajuća temperatura, kvaliteta zraka, udobnost te uklanjanje nereda. Naša rješenja za ove elemente, poput pravog madraca ili pročišćivača zraka, rezultat su dugogodišnjih istraživanja i testiranja u našim laboratorijima kako bismo osigurali dugotrajnost, udobnost i pristupačnu cijenu proizvoda.

Ekaterina Egorova je u veljači ove godine najavljivala rušenje cijena, o potrebi njihova snižavanja trenutačno govori i vaš predsjednik uprave Jesper Brodin, istovremeno upozoravajući da nam prijeti rast cijena zbog carina koje želi uvesti izabrani predsjednik SAD-a Donald Trump na proizvode iz Kine, Meksika i Kanade. Što će biti s cijenama u IKEA Hrvatska, hoće li padati ili rasti iduće godine?
Naš dugoročni prioritet ostaje pristupačnost cijena i zadovoljni smo što nam je rast koji smo ostvarili u Hrvatskoj omogućio značajna ulaganja u njihovo snižavanje. Neki od naših najprodavanijih proizvoda, poput stolica FLINTAN, sada imaju 25 posto nižu cijenu, dok dnevni krevet HEMNES ima 21 posto nižu cijenu. To su značajni pomaci i ohrabruje nas što su i naši kupci prepoznali naša nastojanja da sve uštede, koje ostvarimo u opskrbnom lancu, prebacimo na njih.

Možete li nam pojasniti kako carina koju SAD uvodi na proizvode iz Kine može utjecati na cijenu IKEA-ina namještaja u Hrvatskoj?
U tvrtki IKEA naš je cilj ponuditi dobro dizajnirane, funkcionalne i održive proizvode za opremanje doma po cijenama koje su toliko niske da si ih većina ljudi može priuštiti. Prema našem iskustvu, uvođenje carina može otežati ostvarenje ove ambicije na tržištima na kojima poslujemo.

Brodin je u povodu otvorenja IKEA-ine trgovine u londonskom Oxford Streetu rekao i da se kupci teško odvajaju od svojeg novca, da kupuju osnovno, a manje troše na razne dodatke i ukrase po čemu je IKEA poznata, kakvo je stanje s prodajom ‘dodataka’ na hrvatskom tržištu?
Primijetili smo kako kupci u Hrvatskoj pribjegavaju praktičnim rješenjima koja im olakšavaju svakodnevicu, poput naših rješenja za odlaganje. Među omiljenima su sustavi ormara PAX, koji se uz pomoć dodataka, poput vješalica ili polica KOMPLEMENT, mogu u potpunosti prilagoditi ukusu i potrebama kupaca.

Istovremeno, naša ponuda dodataka za dom, koja podržava raznolike stilove i lako se prilagođava različitim prostorima, izrazito je cijenjena u Hrvatskoj. Ona je važna i za naše nove kupce kojima nerijetko proizvodi poput, već godinama izrazito omiljenog OFTAST tanjura kojih je samo lani prodano u više od 180.000 primjeraka, služe kao prvo upoznavanje s našom širokom ponudom.

Puno se govori o zelenoj tranziciji i potrebi očuvanja planeta, ne bismo li zapravo bili zeleniji kad bismo maksimalno smanjili kupnju brojnih dodataka, primjerice jedan umjesto pet jastučića je i manje otpada za godinu dvije i manja šteta za okoliš u proizvodnji?
Kupce uvijek nastojimo najprije usmjeriti prema održivijim rješenjima. Prije nego što se odluče na kupnju novog proizvoda, poput jastučića ili pak kauča, nudimo široku paletu tekstila, izrađenih od pamuka koji dolaze iz obnovljivih izvora, kojima mogu osvježiti postojeći namještaj.

Naša robna kuća nudi i gotovo 9000 besplatnih rezervnih dijelova kojima se rabljenom namještaju može produžiti životni vijek. Ispred robne kuće nalazi se spremnik u koji kupci mogu donirati korišteni tekstil, koji se kasnije prodaje u second-hand trgovini socijalne zadruge Humana Nova u Čakovcu, a dio koriste za izradu industrijskih krpi ili filca. Ove su aktivnosti dio naše ambicije da do 2030. godine uspostavimo potpuno kružni način poslovanja.

Je li uopće moguće održati ekonomiju jeftinih ili cjenovno pristupačnih proizvoda, a istovremeno financirati troškove zelene tranzicije?
Snižavanje cijena više od polovice asortimana u Hrvatskoj pokazalo je da možemo biti cjenovno pristupačni i istovremeno dugoročno raditi na održivosti. Primjerice, u Kružnom kutku u našoj robnoj kući dostupni su proizvodi koje smo otkupili od kupaca, ranije su bili u našem izložbenom prostoru, ili su pak oštećeni tijekom prijevoza – po značajno nižim cijenama. Također, redizajniramo neke od svojih najprodavanijih proizvoda pa tako biblioteka BILLY sada sadrži manje plastike, a umjesto furnira koristi se papirnata folija.

Kako posluje platforma za preprodaju rabljenog namještaja lansirana u Oslu i Madridu, hoće li je biti i na našem tržištu?
IKEA Preowned digitalna platforma omogućava kupcima izravno trgovanje polovnim namještajem. Trenutno se testira u Madridu i Oslu te će se potom donijeti odluka o mogućem prijenosu na druga tržišta. U Hrvatskoj smo uvijek otvoreni prema rješenjima kojima možemo biti održiviji, no trenutno smo posvećeni inicijativi Druga prilika kojom otkupljujemo rabljeni IKEA namještaj svojih kupaca.

Udio online prodaje na globalnoj razini 21 posto, u Hrvatskoj je 38 posto, kako to tumačite, fali li možda još jedna fizička trgovina u Hrvatskoj?
Naša je ambicija tržište obuhvatiti višekanalno kako bismo kupcima bili dostupni kad god, gdje god i kako god to žele, a ovi podatci potvrđuju da su naši digitalni kanali dobro prihvaćeni. U početku je naš plan bila robna kuća u Zagrebu, no potom se to proširilo na šest dostavnih centara gdje dostavljamo naručene proizvode uz nisku naknadu ili besplatno. Imamo i dva studija za planiranje u kojima je, uz planiranje najvažnijih prostorija u domu, moguće kupiti ograničen dio asortimana. Odraz je to naših nastojanja da se približimo kupcima diljem Hrvatske.

IKEA ove godine obilježava 10 godina na hrvatskom tržištu, po čemu je ono drugačije danas nego prije 10 godina, je li lakše ili teže privući kupce u trgovinu?
Mnogo se toga promijenilo u ovih deset godina, a osobit utjecaj imala su globalna zbivanja. Klimatske promjene, rat u Ukrajini, porast životnih troškova, tehnologija i pandemija – sve se to odrazilo na naše životne navike.

Naši su domovi postali mjesta u kojima obavljamo različite aktivnosti, a pritom želimo imati prostora i vremena za privatnost. Usto, digitalne su navike sve izraženije kod naših kupaca u Hrvatskoj, što se odražava i na visok udio online prodaje u ukupnoj prodaji. No, kupci i dalje rado posjećuju našu robnu kuću. U poslovnoj 2024. godini imali smo gotovo 1,8 milijuna posjetitelja, što je za 3,4 posto više nego godinu ranije.

Je li lakše ili je teže biti Kanađanka u Hrvatskoj nego porijeklom Hrvatica u Kanadi?
Moram priznati da se u svakoj tvrtki IKEA osjećam kao kod kuće. U dobroj mjeri tome je doprinijela i činjenica da sam još kao studentica u Kanadi ondje započela karijeru, a potom dobila priliku ostvariti ambicije, i to osobito u trenutku kad su se one osobne približile profesionalnim. Moja odluka o dolasku u jugoistočnu Europu bila je vođena željom da se vratim korijenima i sudjelujem u otvaranju robne kuće IKEA u Hrvatskoj. Od tada je prošlo cijelo jedno desetljeće, najprije sam radila u regiji jugoistočne Europe kao voditeljica prodaje te potom komercijalna direktorica, a sada imam priliku osnaživati IKEA brend u Hrvatskoj.

Što biste rekli da je ključno drugačije u poslovnoj zajednici u Hrvatskoj u usporedbi s onom u Kanadi?
Teško je uspoređivati dvije države koje su toliko različite, ne samo po veličini i financijskim mogućnostima, nego i povijesnim okolnostima, što oblikuje i različite pristupe poslovanju i inovacijama. Hrvatska ima znatno manje tržište, a povjerenje među partnerima često ima ključnu ulogu u izgradnji dugoročnih suradnji. Kanada, pak, pruža veće mogućnosti za širenje poslovanja i snažno je usmjerena na istraživanja i razvoj. No, zajedničko im je da i hrvatska i kanadska poslovna zajednica teže održivom razvoju, s rastućim naglaskom na zelenoj tranziciji i inovacijama.