Umirovljenici s visokim mirovinama ipak će plaćati jednaku participaciju na zdravstvene usluge kao i zaposleni, a za socijalno ugrožene građane participaciju će plaćati država, jedna je od najvećih novosti u reformi zdravstva, koju bi ministar Darko Milinović javnosti trebao predstaviti u srijedu, doznaje Poslovni dnevnik iz izvora bliskih Ministarstvu zdravstva.

Ministar je proteklog tjedna održao niz sastanaka s koalicijskim i socijalnim partnerima, predstavnicima stručnih komora te Hrvatske udruge poslodavaca kojima je predstavio model reforme koja se u najvećem dijelu odnosi na izmjene sustava financiranja zdravstva, jačanje uloge privatnog zdravstvenog osiguranja te izmjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u kojoj će se ukinuti zakup i uvesti sustav koncesija. Ministar Milinović otkad je stupio na dužnost najavljuje smanjenje broja građana koji su oslobođeni participacije, s tim da je dio umirovljenika pritom uvijek bila skupina kod koje je to moguće realizirati. Navodno će participaciju ubuduće plaćati umirovljenici čija mirovina premašuje iznos prosječne plaće u Hrvatskoj. Izvori Poslovnog dnevnika tvrde da s prijedlogom reforme i dalje nisu zadovoljni umirovljenici i dio sindikata, no nitko od njih još nije izišao u javnost pa se da naslutiti da bi Milinovićevim idejama ipak mogli dati zeleno svjetlo. Poslodavci se pak nadaju da bi promjene trebale omogućiti smanjivanje doprinosa za zdravstvo sa 15 posto od plaće za barem jedan do dva postotka. Za razliku od ostalih zemalja srednje Europe, jedino se u Hrvatskoj doprinos za zdravstvo uzima samo od poslodavaca. Poslodavci najmanje plaćaju u Austriji, tek 3,75 posto doprinosa, isto toliko zaposlenici, a doprinos plaćaju čak i umirovljenici (4,75 posto), kao i u Sloveniji gdje se iz mirovine izdvaja čak 5,65 posto za zdravlje. U Austriji i Sloveniji plaćaju se doprinosi i za nezaposlene, za što je zadužen Zavod za zapošljavanje. Kod zdravstvenih ustanova najviše izmjena pretrpjet će primarna zdravstvena zaštita. U planu je zamjena zakupa koncesijom koja će se potpisivati sa županijom osnivačem ustanove u kojoj je ordinacija, s tim da će svaka županija morati osnovati takozvana zdravstvena vijeća koja bi trebala usmjeravati zdravstvenu politiku. Ubuduće će 60 posto prihoda ordinacija činiti glavarine, a ostatak će se odnositi na fakturiranje pruženih usluga. Namjera je tako stimulirati liječnike na veći broj pruženih usluga. Primarci koncesionari dio usluga moći će obavljati i u suradnji s privatnim osiguravateljskim kućama.