Bez kontinuiranih ulaganja nije moguće stabilizirati konkurentnost, zadržati tržišne pozicije i minimalnu dobit.

Sredstva za nove investicije treba izvući i iz EU fondova. Bez investicija nema jačanja ni izvoznih potencijala, a kada je riječ o izvozu diplomacija mora dati veći doprinos. Treba je uključiti u trgovačke aktivnosti i na tradicionalnim, ali i na rastućim tržištima, poput bogatih zemalja Bliskog istoka te Rusije. Ovo su tek neka od razmišljanja izrečena u protekla dva dana na 11. Drvno-tehnološkoj konferenciji koja je tražila odgovor kako trasirati dugoročnu održivost sektora koji u nacionalnim okvirima od svih industrija jedini na raspolaganju ima obilje zaliha sirovine vrhunske kakvoće.  Proizvodnja parketa i namještaja dva su džokera na kojima domaća drvna industrija mora krojiti buduće planove za još veći i uspješniji prodor na strana tržišta.

Parketari su unatrag godinu dana već ostvarili pomak, najviše su povećali proizvodnju, sa 2,54 milijuna kvadrata iz 2012. na 3,47 u prošloj godini. Namještaj od drva namijenjen kućanstvima u tom je razdoblju uvećan sa 726 na 792 tisuće komada, kuhinjski sa 136 na 177 tisuća. Rasla je i proizvodnja uredskog namještaja sa 85 na 96 tisuća komada dok pad bilježi namještaj za trgovine, sa 31 na 26 tisuća komada te sjedalice sa 1,7 na 1,6 milijuna komada. Kada je riječ o novčanim izvoznim parametrima u trgovanju namještaja lani je naspram rezultata iz 2012. prihod rastao za 44 milijuna dolara uz gotovo istovjetne količine. Kod parketa se pak financijski učinak u izvozu u posljednje dvije godine razlikuje tek za nijansu, no zabilježen je pozitivan trend radi prodaje manjih količina po skupljoj cijeni.

Tako je, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, tona parketa u izvozu u 2012. imala cijenu od 403 dolara, a prošle godine 471 dolar. Činjenica da od ukupne drvne sirovine koja se unutar kalendarske godine plasira na tržište tek oko 30 posto završi u proizvodnji parketa i namještaja veliki je izazov koji daje prostor povećanju proizvodnje. Hrvatske šume godišnje u prosjeku tržištu isporuče 4,6 milijuna prostornih metara drvne sirovine, od toga sva drvna industrija uzme oko 2,2 milijuna, a ostatak završi u proizvodnji celuloze i kao ogrjev.