Informatičko učilište Algebra posluje s javnim sektorom i spremni su izdavati samo elektroničke račune. Računaju da će biti brže i jednostavnije, piše Dnevnik.hr.

''Centralizirano mjesto gdje će biti pohranjeni ti svi računi, pa onda mogućnost izvještavanja, skraćeno vrijeme procesiranja računa. Nema više onog jesi li mi izdao račun ili nisi, gdje je nestao račun. U tom smislu mi apsolutno podržavamo inicijativu i vidimo to izuzetno pozitivnim'', kaže Leo Mršić, prodekan na Visokom učilištu Algebra.

Neće više biti slanja računa poštom, pa ni troška poštarine za poduzetnike, no plaćat će se informacijski posrednici preko kojih će se razmjenjivati e-računi. Jedan od posrednika je i Fina.

Iz udruge računovođa ističu da bi informacijski posrednici trebali biti besplatni za najmanje poduzetnike koji državi izdaju svega nekoliko računa mjesečno ili godišnje s malim iznosima. U suprotnom će izdavanje e-računa tim poduzetnicima biti trošak, a ne ušteda.

Porezni stručnjaci ističu i da će biti teže kontrolirati elektroničke račune, ali sama digitalizacija neće spriječiti malverzacije u javnoj nabavi. Javna nabava godišnje iznosi oko 44 milijarde kuna.

''Uvijek će toga biti. Bit će ponuda prihvaćena, računi isporuke. E, sad, što se iza toga krije, digitalni sustav ne može obuhvatiti'', kaže Vlado Brkanić s Visoke škole za financijski menadžment.

Država računa da će zbog manje papirologije na javnoj nabavi uštedjeti više od dvije milijarde kuna. Europska unija procjenjuje da će se potpunim uvođenjem e-računa ostvariti uštede od 423 milijarde eura. Nakon poslova između države i poduzetnika uvođenje obveze izdavanja elektroničkih računa očekuje se i u cijelom gospodarstvu.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno