EN DE

Pao izvoz na sva naša glavna tržišta – u Njemačku, Italiju, BiH, Srbiju i Mađarsku

Autor: Marija Brnić
10. travanj 2026. u 22:00
Podijeli članak —
U apsolutnim brojkama najveća vrijednost izvoza porasla je kod proizvođača električne opreme, koji su u siječnju izvezli 179 milijuna eura, 4,5 posto više nego lani - proizvodni pogon Končara/Sanjin Strukić/PIXSELL

Prvi podaci DZS-a o robnoj razmjeni i prije efekata najnovijeg rata nisu ohrabrujući.

Za razliku od 2025., početak godine ne donosi odveć ohrabrujuće vijesti o vanjskotrgovinskim aktivnostima. Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), izvoz je u prva dva mjeseca na godišnjoj razini oslabio za 3,9 posto, a uvoz za 9,5 posto.

U apsolutnim brojkama, izvezeno je roba u vrijednosti 3,85 milijardi eura, a uvoz je iznosio 6,43 milijarde. Lošiji rezultat donekle su ublažili rezultati iz veljače, jer u siječnju izvoz je podbacio čak za 11,3 posto, a uvoz 15 posto.

Cijene nafte i goriva

Nešto detaljniji pregled dostupan je tek za siječanj, a iz njega je vidljivo da je pad zabilježen na svim najvažnijim izvoznim tržištima, čak u Njemačku (-2,9%), u koju do sada izvozne brojke, i unatoč nešto lošijim trendovima u tamošnjem gospodarstvu, nisu slabile još od polovice 2024. I u drugom smjeru, iz Njemačke, vrijednost robe manja je nego prije godinu dana (-11,4%).

Još više od Njemačke onemoćao je izvoz u Italiju, koja je početkom prošle godine bila čak i vodeći kupac naših proizvoda po vrijednosti izvoza, pad je u njihovu slučaju bio dvoznamenkast (-14,6%), a jedino veće tržište na kojemu je ostvaren plus je susjedna Slovenija. Pad izvoza bilježi se i u svim zemljama CEFTA-e, a naročito velik je u najvećem od njih, tržištu BiH (-21,4%).

U odnosu na prošlogodišnje brojke, odskaču vanjskotrgovinski odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama, u koje je rastao izvoz (6,7%), ali i uvoz, koji je bio veći za više od 53 posto. Takav uvozni skok zasluga je veće vrijednosti glavnog američkog proizvoda koji stiže u Hrvatsku – LNG-a, čija je cijena zbog izuzetne potražnje na europskom tržištu u siječnju “eksplodirala”.

3,9

posto na godišnjoj je razini oslabio izvoz, a uvoz 9,5 posto

Tako značajnom padu vrijednosti izvoza u prvome mjesecu velika zasluga može se pripisati rezultatu prodaje proizvoda koje statistika u NKD klasifikaciji vodi kao Rudarstvo i vađenje, a najvećim dijelom odnosi se na neprerađenu naftu. U odnosu na lanjski siječanj vrijednost njihova izvoza bila je manja za čak 75 posto. Snažan pad bilježi se i na strani uvoza (56%). No, značajno je pala i vrijednost rafinirane nafte (35,5%), s tim da je njezin uvoz bilježio značajan rast (22,9%).

Ukupne vrijednosti izvoza i uvoza nafte i naftnih derivata u ovoj godini bit će sigurno jedna od nestabilnijih stavki, pogotovo stoga što su s ratom u Iranu cijene nafte i goriva diljem Europe i svijeta drastično porasle u ožujku. Taj novi zaplet i njegovi efekti tek će se osjetiti u statistici u idućim mjesečnim objavama, a što se dugoročnijih prognoza i očekivanja tiče, analitičari očekuju da će neizvjesnost oko sukoba i prometa kroz Hormuški tjesnac te volatilnost tržišta nastaviti cijene goriva držati nestabilnima i u nastavku godine.

Pozitivni rezultati

Što se rasta hrvatskog izvoza tiče, među industrijalcima najveći iskorak imali su proizvođači metala, čiji je rezultat na stranim tržištima bio bolji čak za četvrtinu u odnosu na lani, a pozitivan rezultat imaju i farmaceuti, čija je izvezena roba vrjednija za 7,4 posto, dok je u apsolutnim brojkama najveća vrijednost izvoza porasla kod proizvođača električne opreme, koji su taj mjesec izvezli 179 milijuna eura, 4,5 posto više nego lani.

Stabilno u 2026. krenuli su i izvoznici namještaja, proizvodnje koja posljednjih godina ima silazne trendove. U siječnju su “namještajci” bili čak i u blagom plusu, za razliku od kolega koji izvoze drvo. Kemijska industrija, jedna od važnijih izvozničkih proizvodnji, u ovu je godinu krenula nešto slabijim korakom na stranim tržištima, dok je blagi rast izvoza imala prehrambena proizvodnja.

Zanimljivo je i da godina starta i s velikim padom uvoza iz standardno najvećih uvoznih tržišta – Njemačke (-11,4%), Slovenije, Mađarske, Austrije, pa čak i Kine (-21,4%), dok uvoz raste tek iz Italije.

Što se nastavka godine tiče, nisu ohrabrujući signali za izvoznike sve izraženiji pad optimizma i narudžbi koje dolazi sa svih glavnih tržišta. Stabilizacija gospodarstava ovisit će o događanjima i trajanju neizvjesnosti s najnovijeg ratišta. No, analitičari HGK nakon prvih rezultata očekuju da bi se pad izvoza trebao nastaviti.

Autor: Marija Brnić
10. travanj 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close