Dvije godine od ukidanja Državnog inspektorata i prebacivanja 800-tinjak inspektora pod pet različitih ministarstava Vlada Tihomira Oreškovića priprema ponovne izmjene tog inspekcijskog sustava, odnosno povratak starom modelu.

Najglasniji zagovornik oživljavanja Državnog inspektorata je ministar gospodarstva Tomislav Panenić, koji je već najavio i reforme u načinu rada inspektora, kojima prioritet ne bi trebao biti pokretanje prekršajnog postupka, već krajnja mjera, nakon što se izreknu opomena i provede nadzor njezina provođenja. Na ujedinjavanje inspekcijskih službi, pak, ministra su potaknule pritužbe gospodarstvenika, kojima inspektori razasuti po ministrastvima i nekim agencijama u nadzor dolaze nekoordinirano, što poduzetnicima stvara osjećaj pritisaka i nestabilnost u poslovanju.

Kada je potkraj 2013. Milanovićeva Vlada odlučila ugasiti Državni inspektorat, takva transformacija inspekcijskog sustava pravdala se nezadovoljstvom postojećim sustavom, a ministar rada Mirando Mrsić osim veće efikasnosti uvjeravao je i kako će se razdvajanjem inspekacija ostvariti i značajne uštede. Kakav je efekt doista postignut i ima li osnova za novu reorganizaciju sustava, gospodarstvenici su zasad suzdržani. Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu kako prilikom ukidanja Državnog inspektorata nije dostavljena i detaljna analiza tadašnjeg stanja i ustroja te njegova funkcioniranja i troškova, niti su predočene slabosti i otvorena pitanja u suradnji s drugim tijelima državne uprave i pravosuđem.

Zbog toga je, kaže pravna savjetnica HUP-a Admira Ribičić, nemoguće ocijeniti opravdanost odluke o ukidanju Državnog inspektorata. Stav je poslodavaca, međutim, da problem djelotvornosti inspektorata nije samo u instituciji i ustroju, nego i u brojnim i učestalim promjenama propisa, njihovim nejasnoćama, nefunkcioniranju institucija i ukupno nepovoljnoj gospodarskoj situaciji, kao i izostanku kontinuirane edukacije i osiguranja adekvatnih sredstava i uvjeta rada inspektora.

Admira Ribičić ističe kako je i dalje u zakonodavnim rješenjima nedovoljno naglašena savjetodavna i preventivna funkcija inspektora. Podsjeća da je Hrvatska još 1991. ratificirala Konvenciju br. 81 Međunarodne organizacije rada, kojom je utvrđeno i preventivno djelovanje inspekcije rada. To bi, preporučuju iz HUP-a, trebalo biti implementirano kao temeljno načelo rada državnih inspekcija. Jednoznačan odgovor, međutim, koji bi od modela inpektorata bio učinkovitiji i ekonomičniji, kažu, još ne mogu dati. Prije nego što se pristupi prijedlozima izmjena zakonodavnog okvira, poslodavci Oreškovićevim ministrima savjetuju da se svakako prethodno izradi procjena učinaka propisa.