Pametna industrija u Europskoj uniji podrazumijeva 20 posto ukupne dodane vrijednosti EU i 30 milijuna zaposlenih. Proteklih dana intenzivno razgovaramo o procesima digitalizacije i digitalne transformacije pa smo željeli lokalizirati ovu temu i razgovarati o Hrvatskoj kao zemlji pametne industrije, znanja i velikog broja talenata, stoga je važno udružiti realni i gospodarski sektor, stvoriti pametnu industriju koja će biti temelj zdravog gospodarskog rasta države, pogotovo nakon lockdowna, uslijed pandemije i potrebe za digitalnom transformacijom”, poručio je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika u čijoj je organizaciji jučer održana konferencija Smart industry: Pametnim industrijama do održivog hrvatskog gospodarstva.

Kroz primjere dobre prakse razgovaralo se o stupnju digitalizacije hrvatskog gospodarstva, primjeni novih tehnologija i procesa koji utječu na naše društvo i ekonomiju.

Kao najutjecajniji poslovni medij u Hrvatskoj Poslovni dnevnik kroz ovaj je projekt i konferenciju predstavio nacionalne strategije i inicijative za uspostavu i izgradnju pametnih industrija, te podržao domaće tvrtke i institucije, kao i lokalne i regionalne samouprave koje su aktivno krenule u osvještavanje stručne i šire javnosti o nužnosti promišljanja i provođenja Smart Industry modela.

Ne znaju kritički razmišljati

Na konferenciji Poslovnog dnevnika održana je panel rasprava na temu kako intenzivirati suradnju gospodarstva, sveučilišta i javne uprave. Sudionici su se prvo osvrnuli na Apsolonov Hrvatski digitalni indeks 2020. i Deloitteovo globalno istraživanje o tehnološkom vodstvu u 2020.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Alen Host smatra kako je potrebno uspoređivati se i mjeriti sa zemljama na Zapadu. Smatra i kako bismo trebali napredovati u segmentu digitalnih i javnih usluga gdje smo, kako naglašava, ispod prosjeka Europske unije. Neven Vrček, profesor na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, smatra da je važno pratiti više indeksa, ne samo tehnološke, kako bi se sagledao kontekst u kojem gospodarstvo djeluje, a jedan od njih je Doing Business.

“Digitalizacija uvjetuje povećanu razinu konkurencije na tržištu i kompanije će s time morati surađivati. Kod nas su te stvari išle s određenom odgodom, no vidimo da ako se iz tog procesa izostaje, teško se ostaje konkurentnim na globalnoj sceni. A sve je danas globalna scena”, naglasio je Vrček.

Host se osvrnuo na suradnju akademske zajednice s kompanijama i podsjetio da je upravo njegov fakultet prvi u Hrvatskoj koji ima akreditiran preddiplomski i diplomski online studij iz područja poslovne ekonomije.

“Javna sveučilišta se postavljaju tako da novac dolazi od države i da će tako biti sljedećih 100 godina. No, mi smo se postavili da jesmo javni fakultet, ali se ponašamo kao privatni u takvom okruženju. Imamo puno konkurencije i izvana”, rekao je Host te dodao da treba uložiti u tehniku koja može pratiti predavanja te da je općenito potrebno puno ulaganja i usvajanja digitalnih kompetencija.

Fakultet je pokrenuo i aplikaciju za studente preko koje mogu putem mobitela, pratiti predavanja i slati materijale. Jedan od, kaže, izazova akademske zajednice je ugovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, potpisan prije godinu i pol, koji je nastavnike podijelio pola na nastavu, pola na znanost, a pritom iz gospodarstva nitko ne traži suradnju.

“Kada bismo mogli surađivati s gospodarstvom, da se to vidi u radnom vremenu, bilo bi drugačije jer je takva suradnja ključna. HGK je tražio da dio radnog vremena mora biti ostvaren u stručnim projektima s gospodarstvom. To nije primjenjivo u svim strukama, no mogućnosti bi trebalo biti; da nas država plati da istražujemo”, istaknuo je Host.

Osvrnuo se i na studente i kompanije koje bi trebale ulagati u obrazovanje zaposlenika s obzirom na brzinu promjene tehnologije. “Ulažemo u obrazovanje s obzirom na stupanj razvoja, no razvijamo ljude koji ne znaju kritički razmišljati kako bismo vidjeli gdje je problem i pronašli rješenje”, poručio je Host.

Za više eksperimentiranja

S time se slaže i Vrček koji je dodao da sve znanje koje dobivamo danas zastarijeva, akademska zajednica mora se usmjeriti na cjeloživotno obrazovanje.

“Akademska zajednica često ne dobiva smjernice u strateškom smislu, što bi bilo važno za razvoj države; u kojem smjeru obrazovati mlade ljude. To je sve slobodno i otvoreno na tržištu. Međutim, to je u redu samo do određene razine”, smatra Vrček. Na FOI-ju, kaže, naglasak stavljaju na projektnu suradnju kroz manje projekte, te na praksu i zapošljavanje studenata koje spajaju s poslodavcima. To, nažalost, kaže, nije dovoljno jer su došli do situacije da ne mogu ponuditi onoliko informatičara koliko tržište traži.

“Mala smo država s ograničenim kapacitetima, no zato se moramo pozicionirati tamo gdje je ‘špica’. Fakultet i akademska zajednica trebali bi tjesnije surađivati s gospodarstvom i pokušati reducirati regulatorni okvir, kako bismo stvarali odnos važan za razvoj ljudskih resursa, ali i za generiranje inovacija. Inovativni dio događa se gdje ima proizvodnje”, rekao je Vrček.

Osnivač InfoDom Grupe Slavko Vidović kaže da postoje dvije paradigme koje se u Hrvatskoj rijetko koriste: reuse, kao ponovno korištenje podataka i sharing, odnosno dijeljenje, uz naglasak na važnost iskustva korisnika.

“Prema potencijalima hrvatskog čovjeka i prirode trebali bismo imati bolje rezultate, pripada nam više mjesto na ljestvici digitalne konkurentnosti. Nedostaje nam sinergija i sinkronizacija. U privatnom sektoru mora se pojačati istraživačka komponenta i potrebno je više prakse. Treba nam programiranje kroz vizije. Ako želite napraviti gospodarsku strategiju, potrošite puno vremena, a svijet se za to vrijeme promijenio. Više vizionarskog stava i leadershipa, više eksperimentiranja, a manje projektiranja. Treba umjetnu inteligenciju staviti u svrhu, vidjeti primjere u svijetu i napraviti svoje”, rekao je Vidović.

Član Uprave tvrtke Elektronički računi, Darko Gulija, govorio je o pravu intelektualnog vlasništva na fakultetima. Ustvrdio je kako je destimulativno da sve što nastane na fakultetu njemu i pripada. “Fakultet nije okolina koja će dalje komercijalizirati startupe jer ostaje značajan dio prava na te projekte. U Švedskoj potiču ljude da s projektima kroz diplomske i slične radove pokrenu startupe. Druga stvar je motivacija i regulacija. Nedostaje poticaja.

U našoj tvrtki došli smo s idejom, odradili posao, imamo dobar proizvod, no da bismo osigurali daljnji rast moramo integrirati cijeli ekosustav, povezati usluge analize podataka, financijske usluge; cijeli lanac. Jedino tako možete dalje rasti. Postoji i pitanje regulativnog pritiska. Smart industry nastaje tamo gdje tržište djeluje. Sve pokušamo zatvoriti u zakone i propise, a država ne potiče tržište nego osporava tvrtke”, istaknuo je Gulija.

Dobre primjere iz inozemstva naveo je Davorin Štetner, osnivač i predsjednik Kreator Grupe i predsjednik Cranea (Hrvatska mreža poslovnih anđela), spomenuvši Izrael gdje postoji tzv. triple system povezivanja, suradnja sektora i povezanost institucija.

“Ne možemo uspjeti ako ide samo jedan, potrebna je suradnja, da kao mala država zajednički težimo uspjehu. Premalo je suradnje između prakse i teorije. U Izraelu smo vidjeli uspješne bivše studente, profesore, izvoznike, primjere uspješnih startupa… Potreban je sinergijski startup projekt u kojem svi imaju udio. Primjer su zemlje koje su uspješne jer imaju jasan okvir, a kod nas postoje strateški dokumenti koji su tek liste lijepih želja”, poručio je Štetner.