Trgovci se nadaju da će predblagdanska potrošnja ublažiti dvoznamenkasti pad i popraviti godinu, ali predsjednik Uprave PBZ Carda Mislav Blažić smatra da prosinac neće spasiti godinu. Kako PBZ Card ima 30-postotni udjel na tržištu, zasigurno ima dobar uvid u stanje. Navike potrošača su se promijenile, na kartice se troši, ali daleko opreznije. Sljedeća godina svima će biti izazovna: donijet će rast loših kredita koji su se ove godine već udvostručili i praćenje naplate bit će jedan od top zadataka. No situacija se lagano mijenja nabolje; do jučer stopirani gotovinski krediti probno se opet uvode u ponudu pa 2010. Blažić dočekuje umjereno optimistično.

Kraj godine tradicionalno popravlja podatke o potrošnji na godišnjoj razini. Hoće li po vama predblagdanska potrošnja ‘spasiti’ godinu?
Ne očekujemo da će “spasiti” godinu. Nama je u “dobrim” godinama, recimo do 2007., prosinac znao povećati potrošnju i 30 posto više od studenog. Ove godine prosinac neće biti tako sezonski izražen kao proteklih godina, očekujem tek neznatno veću potrošnju od prosjeka listopada i studenog.

Kad se zbroji cijela 2009. koliki pad potrošnje očekujete?
Kad se gleda promet naših korisnika na prodajnim mjestima, taj pad iznosi oko 5 posto. Uzme li se u obzir da je pad trgovine na malo u Hrvatskoj iznosio oko 15 posto, to je prihvatljivo.

Kako ste u uvjetima 15-postotnog pada tržišta uspjeli pasti ‘samo’ 5 posto?
Poduzimali smo dosta mjera da ublažimo pad, no i klijenti su prepoznali prednosti kartičnog poslovanja. Iako nemamo podatke za čitavu godinu, udio plaćanja gotovinom u ukupnim plaćanjima je smanjen, dok je broj kartičnih transakcija veći 2% nego 2008., no promet je manji. Ljudi se koriste karticama, ali su pojedinačne kupnje manje, što znači da su klijenti oprezniji i odgovorniji. Pojedine pogodnosti bez obzira na krizu bilježe rast kao što je obročna otplata bez kamata i naknada.

Kad ste primijetili prve naznake krize?
Prve manje znakove primijetili smo sredinom prošle godine. Već je tada počeo usporavati rast potrošnje, no ozbiljniji poremećaji pojavili su se krajem godine. Od tada je udio loših kredita počeo rasti da bi se 2009. taj udio gotovo udvostručio.

Koja je podnošljiva stopa loših kredita u ‘dobrim’ godinama?
U normalnim godinama kartičarima udio iznosi oko 5 posto i nešto je viši nego kod banaka. No to ne znači da su svi loši krediti gubitak jer se znatan dio tih kredita naplati poslije.

Budući da kartičari uglavnom imaju slabije osigurane kredite nego banke, kako doskačete lošim kreditima?
Prije svega ključ je u dobroj analizi klijenata; sukladno tome procjenjujemo koliki bi mogao biti gubitak po tim plasmanima. Banke se osiguravaju kod određenih vrsta kredita, no i kod njih postoje prekoračenja po tekućim računima i kratkoročni gotovinski krediti koji su također u pravilu neosigurani. Ti krediti su u pravilu iznosom manji i kod njih je disperzija rizika veća.

Što napravite kad vam se javi klijent i kaže da je dobio otkaz i ne može platiti dug?
Ako klijent ima problema s vraćanjem duga, nastojimo u izravnim kontaktima dogovoriti alternativan plan otplate. Nudimo mogućnost nagodbe da se plasman može platiti u ratama. Sve ovisi od slučaja do slučaja. Još na prve naznake krize poduzeli smo korake kao što su oštriji kriteriji za odobravanje nove potrošnje kod neurednijih platiša. To je kod nekih klijenata izazvalo nezadovoljstvo, no kod urednih klijenata ništa nismo mijenjali.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Što za vas znači ‘neuredan’ platiša?
Uvijek postoji tolerancija za kašnjenja i ona ovisi o klijentu. Ako je netko klijent tri mjeseca, tolerancija je manja nego kod višegodišnjih klijenata. Ako klijent kasni desetak dana i dugogodišnji je klijent, i tolerancija će biti veća. Ako klijent kasni izvan granica tolerancije, primjerice nećemo mu odobriti potrošnju na rate. Sve ovisi o vrsti proizvoda i klijentu.

Koliko su klijenti ‘pristojni’ i sami jave da bi mogli imati problema?
Velik broj klijenata sam se javi ako imaju naznake da neće moći podmiriti dug jer ne žele povlačiti pravne konzekvence. Za ostale tražimo naplatu na drukčiji način, uglavnom pravnim putem.

Kolik je porast broja tužbi s obzirom na rast nenaplativih kredita?
Ta je brojka ponešto rasla, no ne bitno jer smo nastojali postići nagodbe i prije sudskog postupka. Nismo se postavili neosjetljivo prema situaciji u gospodarstvu i nastojali smo izaći klijentima ususret reprogramima duga. American Express je na hrvatskom tržištu 37 godina i imamo klijente koji su s nama upravo toliko. To je nešto što se ne može kupiti, i to ne želimo izgubiti. Zato nastojimo pronaći zajednička rješenja, naravno vodeći računa o odgovornosti koju imamo prema svojem vlasniku koji zahtijeva određen prinos na svoj kapital. Moramo naći balans; biti fleksibilni i pomoći klijentima, no ne smijemo dopustiti da nemamo kontrolu nad situacijom jer su s druge strane naši partneri prodajna mjesta kojima nikad nismo kasnili u plaćanju.

Većina kartičara je nudila gotovinske kredite do prošle godine, onda su stopirani?
Krenuli smo u kampanju ograničenog obuhvata u segmentu gotovinskih kredita i ona će trajati još dvadesetak dana. Ovisno o njezinim rezultatima, vidjet ćemo hoćemo li gotovinske kredite vratiti u ponudu. Pod rezultatima mislim na potražnju i na otplatu.

Koliko su se promijenili uvjeti tih kredita u odnosu na razdoblje prije godinu i pol?
Kamatna stopa je nešto veća; za ono što je prije bilo 9,98 sada je 10,98% ako govorimo o nominalnoj kamati.

Kartično poslovanje doživjelo je 2009. znatne promjene unutar grupe?
Ovu godinu obilježila je integracija kartičnog poslovanja na razini cijele Intesa Sanpaolo grupe u jednu kompaniju. Zahvaljujući integraciji PBZ Card je danas, za razliku od prije kada smo osim hrvatskog procesirali kartično poslovanje za još neka tržišta, fokusiran samo na domaće tržište. Naš prioritet u sljedećoj godini bit će jačanje položaja na hrvatskome tržištu.

Kakav rezultat očekujete za 2009.?
U velikom dijelu smo kompenzirali gubitak prihoda sa smanjenim troškovima. Rezali smo troškove po svim stavkama, od zaposlenika do marketinga. Nismo otpuštali, ali dio zaposlenih iskoristio je mogućnost odlaska u mirovinu, a nismo produžili dio ugovora na određeno. Konačne rezultate objavit ćemo nakon revidiranja financijskih izvještaja na razini grupe u ožujku, no u načelu bit će nešto lošiji nego prošle godine.

Sve su glasnije najave da će 2010. biti još lošija. Kakva su vaša očekivanja?
Ne očekujem da će biti znatno lošija, umjereni sam optimist. Ne očekujem daljnji pad, ali ni oporavak potrošnje, možda tek blagi rast potrošnje. Što se tiče naplate, očekujem da će se problemi u tom segmentu nastaviti i 2010. i ona će donijeti puno posla kod praćenja naplate. Ne očekujem da će to biti vrijeme uvođenja velikog broja novih proizvoda već više “fino podešavanje” postojećeg asortimana uvođenjem dodatnih pogodnosti.

Kad bi se mogli nazrijeti prvi pozitivni znakovi oporavka?
Ne očekujemo da će stvarni izlazak iz krize krenuti prije kraja 2010. Kad nastupi, rast neće biti isti kao prije recesije, već će se odvijati prema novom modelu koji će karakterizirati segmentirani pristup i nelinearni rast. Kada oporavak krene, ne očekujem da će svi segmenti gospodarstva rasti jednakom brzinom.

Najviša kamata 13,98 posto

Koliko najviše dosežu kamate na kredite po kreditnim karticama?
Naša najviša kamata iznosi 13,98 posto godišnje (nominalna) za određene segmente revolving kredita, s tim da je ona u prosjeku niža ovisno o odobrenom iznosu kredita. Morate imati na umu da su to sve kunski krediti bez valutne klauzule, a sjetite se koliko je rastao rizik uz činjenicu da su kamatne stope na međubankarskom tržištu ove godine dugo bile iznad kamata koje mi nudimo.Prioritet PBZ Carda u 2010. bit će jačanje položaja na hrvatskome tržištu.