Najnoviji podaci o kretanju plaća i zaposlenosti samo su potvrdili usporavanje tržište rada. Ono nije neočekivano; u ekonomskim očekivanjima za 2026. sa slabljenjem rasta se računalo, ali u odnosu na većinu prognoza za ovu godinu tempo usporavanja u prvom se kvartalu zasad pokazuje i nešto jačim.

To u prvom redu vrijedi za potražnju za radom, na koju sigurno ne djeluju poticajno ni recentne neizvjesnosti vezane uz geopolitičke napetosti i njihov utjecaj na gospodarsku aktivnost, dok je u pogledu plaća, barem nominalnih, slabljenje rasta nešto sporije.

Plus, ali manji

Dok mjereno brojem osiguranika u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje godišnje usporedbe još uvijek pokazuju rast zaposlenosti u godišnjim usporedbama – krajem ožujka bilo ih je više od 1,73 milijuna, što je za 15-ak tisuća osoba ili 0,9 posto više nego godinu dana ranije – prema jučerašnjoj objavi Državnog zavoda za statistiku, danas je u radnom odnosu nešto manje ljudi nego u prije godinu dana. Ukupno zaposlenih krajem prošlog mjeseca bilo je 1,7 milijuna, što je 0,3 posto više nego u veljači, ali i 1,4 posto manje nego u lanjskom ožujku. Usporedbe prvog kvartala ove i prošle godine upućuju na nešto manjih 1,3 posto pada.

Pritom je smanjenje nešto jače promatra li se samo broj ljudi u radnom odnosu u pravnim osobama (na određeno ili neodređeno, na puno ili nepuno radno vrijeme). U njima je krajem prošlog mjeseca bilo zaposleno 1,47 milijuna osoba ili 1,8 posto manje nego godinu prije, a prosječna zaposlenost u prvom kvartalu na godišnjoj je razini bilježi pad od 1,7 posto. Ukupnu sliku donekle popravlja međugodišnji rast od 1,2 posto (prema ožujku ‘25.) odnosno 1,4 posto (u godišnjim usporedbama prvog kvartala) kod obrta i slobodnih zanimanja, u kojima je trenutačno nešto više od 212 tisuća zaposlenih.

Iako su u Hrvatskoj pokazatelji realne gospodarske aktivnosti još uvijek solidni, zaposlenost već mjesecima obilježavaju stagnantna kretanja. Hrvatska narodna banka tako je već prije mjesec dana revidirala svoje makroekonomske projekcije u smjeru smanjenja očekivanja. Uz naniže korigirani očekivani rast BDP-a, kojega sad u osnovnom scenariju vidi na 2,6 posto umjesto 2,8 posto iz prosinačkih projekcija, u pogledu zaposlenosti sad računaju da će s lanjskih 2,5 usporiti na 0,9 posto, a ne na 1,8 koliko se predviđalo potkraj prošle godine.

Komentirajući tržište rada, analitičari središnje banke ističu kako su posustajanju rasta zaposlenosti pridonijeli “i činitelji na strani ponude rada povezani s pooštravanjem uvjeta zapošljavanja stranih radnika, ali i slabljenje potražnje za radom nakon relativno snažnog zapošljavanja tijekom 2024. te visokoga dosegnutog udjela troška rada u dodanoj vrijednosti”. Za 2027. pak očekuju daljnje usporavanje rasta zaposlenosti, s tim da će povećanje broja zaposlenih, s obzirom na nisku stopu nezaposlenosti, “i nadalje uvelike ovisiti o jačanju participacije radno sposobnog stanovništva, aktivaciji umirovljenika i zapošljavanju stranih radnika”.

Vezano uz rast plaća, u HNB-u su očekivanja u pogledu nominalnih bruto plaća revidirali naviše (s 5,9 na 6,8 posto), ali kako su istodobno povećane i prognoze inflacije, u realnim terminima projekcije rasta su blago smanjene i po novom se računa da će u prosjeku bruto plaće ove godine realno rasti 2,4 posto, tj. nešto niže od donedavnih očekivanja (2,8 posto).

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

Nova razvojna faza

Novi LDC-i u Dugopolju i Velikoj Gorici temelj su za održiv razvoj Studenca

Prema najnovijim podacima o plaćama nešto manje od 1,5 milijuna zaposlenih u pravnim osobama, prosječna isplaćena za veljaču iznosila je 1527 eura neto ili 16 eura više nego mjesec prije. Na godišnjoj razini to znači nominalno povećanje za 7,8 posto, a uzme li se u obzir rast cijena, prosječna je plaća za veljaču realno je za 3,9 posto veća nego u istom mjesecu lani. Međugodišnji rast nešto je veći gleda li se bruto plaća; prosječna je dosegnula 2139 eura što je realno povećanje za nepunih pet posto, a nominalno za nešto manje od devet.

Sindikalne tlapnje

Kako prosječnu plaću ili višu od nje ima približno trećina zaposlenih, treba reći i da je medijalna za veljaču iznosila 1282 eura. Dakle, polovina zaposlenih imala je manje, a druga polovina više od toga iznosa. U odnosu na siječanjsku medijalna plaća je bila 20-ak eura niža, ali u godišnjim usporedbama ona je, dijelom zbog povećanja minimalca, ona je relativno porasla nešto više nego prosječna – za 9,1 posto.

U svjetlu najnovije statističke slike tržišta rada, poruke koje su se glede visine prosječnih i minimalnih neto plaća i mirovina (zahtjevi su išli u smjeru 2200 eura odnosno za mirovine i minimalac 1100) čule na prošlotjednom zagrebačkom prosvjedu u organizaciji sindikalaca čine se nadobudnim. Tako je ministar rada Alen Ružić ponovno poručio kako navedeni iznosi znače rast koji nije utemeljen na realnim ekonomskim pokazateljima. “S jedne strane održavamo porast plaća, ali moramo voditi računa i o konkurentnosti”, rekao je.