Blagi rast gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju 2013. godine te stagnantna kretanja na početku trećeg tromjesečja upućuju na to da bi sveukupni pad gospodarske aktivnosti u 2013. godini mogao biti blaži od srpanjske ocjene HNB-a, kao i smanjenje broja zaposlenih osoba, otkriveno je na današnjoj sjednici Savjeta HND-a.

"Glede ekonomskih kretanja s inozemstvom, u drugom tromjesečju se nastavio trend poboljšavanja salda na tekućem računu, a višak je dosegnuo 0,8% BDP-a, čemu je ponajviše pridonijela niža dobit poduzeća i banaka u vlasništvu nerezidenata. Suprotan učinak na saldo tekućeg računa imala su nepovoljna kretanja u robnoj razmjeni budući da je jednokratno pojačani uvoz pojedinih proizvoda uoči ulaska u Europsku uniju nadjačao privremeni porast izvoza prehrambenih proizvoda na tržišta zemalja Cefte.

Inflatorni pritisci u domaćem gospodarstvu i nadalje su prigušeni. Godišnja stopa inflacije se u trećem tromjesečju stabilizirala na relativno niskoj razini, pri čemu je u kolovozu iznosila 1,9%, nakon što se smanjila s povišene razine tijekom prve polovine godine. Međutim, mjesečne stope promjene glavnih cjenovnih pokazatelja su tijekom trećeg tromjesečja 2013. porasle kao posljedica administrativnih odluka i poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištu.

Ekspanzivna monetarna politika nastavila je podržavati visoku likvidnost domaćeg bankovnog sustava, pa se prosječna prekonoćna međubankovna kamatna stopa zadržala na izrazito povoljnim razinama (0,6%), a kolebanja tečaja kune prema euru unutar uobičajenih granica. Iako se domaći uvjeti financiranja nisu značajnije promijenili u odnosu na početak godine, inozemni troškovi financiranja su porasli. To se negativno odrazilo na jednokratno izdanje jednoipolgodišnjih trezorskih zapisa u eurima", izvijestili su iz HND-a.