Predstavnici turističkog sektora ne žele čekati kraj ožujka i akcijski plan Vlade za spas turizma da bi se upoznali s mjerama kojima bi izgurali ovogodišnju sezonu sa što manjim gubicima. Udruga hotelijera idućeg tjedna na velikom sastanku koji će okupiti predstavnike cijele turističke branše, od hotela i agencija do šefova ureda Hrvatske turističke zajednice u Europi, suočit će resornog ministra Damira Bajsa s njihovim podacima o drastičnom stanju bukinga u organiziranom smještaju jer hotelske kuće bilježe pad i do 30 posto.

Franco Palma, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge hotelijera, smatra da će se sve to drastično odraziti na njihove prihode, a spekulira se o mogućem padu prihoda od 600-injak milijuna kuna u odnosu na prošlu sezonu. Zajedno s vjerojatnim sniženjima cijena hotelskog smještaja u last minute armanžmanima, to bi moglo uzrokovati “rupu” od oko milijardu kuna, procjenjuju hotelijeri. Ako se stanje ne popravi, a akcijski plan ne rezultira brzim poboljšanjima, hotelski sektor neće na jesen otpuštati samo sezonce nego i stalno zaposlene radnike. U kojoj mjeri, to je još uvijek tabu tema među hotelijerima, koji ističu kako im je kvalitetna radna snaga najvrjedniji resurs s kojim zbog krize ulaze u bitku za svakog gosta. No otpuštanja su već postala realnost u agencijskom biznisu, pa je najveća grupacija, Adriatica.net, broj zaposlenih već “prilagodila” padu bukinga. “Procjene pada od najmanje 15 posto u segmentu organiziranog smještaja napravili smo još krajem kolovoza i početkom rujna prošle godine, pa smo već tada krenuli s prilagodbama. Još u rujnu smanjili smo plaće menadžmentu za 10 posto, te smo ubrzali projekt integracije unutar grupe što je uključivalo smanjenje dijela zaposlenih”, kaže Marko Vojković, predsjednik Uprave Adriatica Grupe, dodajući da je taj proces završen krajem siječnja ove godine i rezultat toga su otkazi za 10 posto zaposlenih u kompaniji. U prosincu je donesena i odluka o dodatnom smanjenju plaća menadžmentu za 10 posto, a potom je smanjenje uslijedilo za sve. “Nakon što je postalo jasno da će pad dolazaka s nekih ključnih tržišta biti dvoznamenkast, morali smo donijeti odluku o linearnom smanjenju plaća od 10 posto od veljače na razini cijele grupe, u svim zemljama u kojima je Adriatica.net Grupa prisutna”, kaže Vojković, dodajući da je taj potez motiviran jedino smanjenjem gubitaka. “Nitko u ovoj godini ne može očekivati zaradu, nego će cilj biti preživjeti uz što manji gubitak”, kaže, otkrivajući da će Adriatica.net već sada početi rezati i druge troškove, od marketinga, reprezentacije i odlaska na sajmove do mreže poslovnica, a ulaganja u daljnji razvoj tehnologije su zamrznuta. Uz ukupan pad branše, takvu oštru prilagodbu uvjetuje i stanje na financijskim tržištima, obzirom da ta kompanija, koja je širenje velikim dijelom temeljila na zaduživanju, nema dovoljno akumuliranog kapitala iz prethodnih godina.

“No, ovu godinu možemo pozitivno završiti samo ako riješimo novčani tijek, a to će biti iznimno teško jer se financijski sustav povukao na rezervne položaje”, kaže Vojković. Franco Palma ocjenjuje da su rezovi u broju zaposlenih i ostalim troškovima u Adriatica.netu značajan indikator krize u branši jer ostali još nisu krenuli s nepopularnim potezima unatoč izrazitom padu bukinga s atraktivnih tržišta Rusije, Skandinavije i Velike Britanije. Tako se i mjere u Jadranskim luksuznim hotelima Gorana Štroka, odnosno režim smanjenih isplata plaća za 15 posto radnicima u pet hotela u Grupaciji koji je dogovorio sa sindikatom do kraja ožujka, još uvijek smatraju izoliranim slučajem. U biogradskim hotelima u sastavu Ilirije ne kane ni razmišljati o mjerama kojima bi smanjivali plaće zaposlenih iako im je, kako kaže predsjednik Uprave Goran Ražnjević, buking u hotelima pao 25 posto, dok u kampu i nautičkom turizmu pad iznosi 10 posto. “Nemamo plan za ovu sezonu. Maksimalno možemo ponoviti rezultat iz 2008., no to će graničiti s nemogućim”, kaže Ražnjević, podsjećajući da je upravo lani zbog politike zadržavanja kvalitetnih radnika povećao ukupne rashode za plaće u iznosu od 4,5 milijuna kuna zbog čega se vlasniku neto dobit smanjila na 6,5 milijuna kuna. Štrok se još ne izjašnjava hoće li svoj režim smanjenih plaća produžiti i u predsezoni. Iz kompanije poručuju kako će sve eventualne izmjene usuglasiti sa sindikatom. No, u Štrokovim hotelima smatraju ohrabrujućim to što im agenti poručuju da europske destinacije imaju prednost pred skupim i egzotičnima, ali uz uvjet da se gostima ponudi prava vrijednost. Zato su, kažu, aktivnosti prilagodili uvjetima i pripremili niz akcija. Aranžmane su podebljali posebnim uslugama koje se inače dodatno plaćaju poput wellnessa, što će očito biti najčešća obrambena mjera hotelijera.