Prigodno se na postignute rezultate u tri godine rada Vlada trebala osvrnuti još u prosincu, pa se jučerašnja konferencija, ma koliko potpredsjednik Branko Grčić uvjeravao u suprotno, ne bi sagledavala u kontekstu aktualne predizborne kampanje.

"Morali smo se obratiti nakon isteka tri godine mandata", objašnjavao je Grčić, najavivši da će ubuduće Vladin gospodarski tim kvartalno predstavljati pomake u daljnjem ozdravljenju hrvatskog gospodarstva. Dosad je, kaže, Vlada uspjela preokrenuti trend iz negativnog, opterećenog krizom, prema pozitivnom, koji će se, uvjerava, nastaviti i u 2015., a puni efekti mukotrpnog rada Vlade tek će se vidjeti u godinama koje slijede. Nizom statističkih pokazatelja Grčić i njegovi kolege iz Vlade pokušali su dokazati kako je Vlada uspjela restrukturirati ekonomiju. "Iz jedne trgovačke, rentijerske ekonomije temeljene isključivo na skupom zaduživanju i uvozu, postali smo ekonomija okrenuta proizvodnji i izvozu", istaknuo je Grčić.

Među ohrabrujućim podacima i najavi oporavka uz rast izvoza i industrijske proizvodnje naveden je i podatak prikupljen zahvaljujući fiskalizaciji, kojom je potrošnja lani porasla za 7 posto, a raste i u prvih sedam dana 2015. Slaba točka, priznaje Grčić, ostaje građevinski sektor, koji i dalje vuče BDP ispod nule. No, lijekom za taj sektor Grčić najavljuje novi investicijski val s kojim Vlada kreće, a zahvaljujući kojem će i građevinarstvo dobiti nove poslove."To je naša strategija, pripremili smo golem broj projekata, 30 velikih i pojedinačno teških između 10 i 220 milijun eura, koji će Hrvatsku podići gore", najavio je Grčić. Na listi koju je predstavio projekti su financirani kroz EU fondove, no investicije će sigurno biti i veće jer popisu, podsjeća i Grčić, treba pridodati i ranije najavljivane i pokrenute projekte poput gradnje TE Plomin C, Kupara ili zagrebačke zračne luke.

Među najvećim su projektima poduprtim od EU, a koji su ugovoreni i u fazi provedbe natječaja, vodoopskrbni i sustavi odvodnje u Osijeku, Poreču, Čakovcu i Vukovaru te Novoj Gradiški i Županji, a vrijednost projekta je 1,9 milijardi kuna. U sektoru prometa građevincima se otvara najvredniji projekt gradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcija pruge Dugo Selo-Križevci (1,3 milijarde kuna), te gradnja mosta Čiovo i prva faza razvoja zračne luke Dubrovnik (750 milijuna kuna). Na Grčićevoj listi ulaganja su i 230 milijuna kuna težak projekt Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija, 180 milijuna kuna vrijedno ulaganje u razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu riječkog sveučilišta, uz gradnju studentskog doma u Rijeci, za koji je osigurano 112 milijuna kuna.

Grčić do kraja mandata očekuje još niz projekata poduprtih od EU. Među njima je druga faza razvoja Zračne luke Dubrovnik, teška 1,3 mlrd. kuna, a najveći broj projekata odnosi se na gradnju i uređivanje vodno-komunalne infrastrukture, pri čemu je najvredniji onaj u Rijeci (852 mil. kn), te na centre za gospodarenje otpadom. Na toj je listi i gradnja centra za kompetencije u translacijskoj medicini Srebrnjak, u koji se ulaže 345 milijuna kuna, a 220 milijuna kuna vrijedit će rekonstukcija studentskih domova u Zagrebu.